“Ono što je ovdje problem je da počesto imamo situaciju da se nama govori jedno, a u realnosti imamo blokadu zakona u parlamentima. Razumijemo da je to dio politike, kao što je to slučaj i u državama članicama, ali je možda taj rascjep prevelik između stvarnosti i fikcije”, kazao je Wigemark.
Dodao je da ono što EU želi za BiH je, prije svega, unapređenje gospodarstva u zemlji, bolje perspektive za građane, a što to sa sobom podrazumijeva neminovnu transformaciju.
Nemoguće je, po Wigemarkovom mišljenju, zadržati status quo, a istodobno biti vjerodostojan podnositelj zahtjeva za članstvo u EU.
“Ako netko misli da nekim čudom BiH može ostati neizmijenjena, onda odmah mogu reći da griješi. Mi želimo podržati stvaranje radnih mjesta, ne samo za mlade ljude, nego i za starije generacije. Također, potrebno je smanjenje javnog sektora jer, gledajući izdvajanja po glavi stanovnika, imate jedan od najvećih javnih sektora na svijetu. A to nije dobro za gospodarstvo”, kazao je.
Istaknuo je kako u BiH postoji dosta interesa, a neki od njih su i nacionalni interesi.
“Često sam puta isticao da nije Dayton problem, nego interesi koji koriste složenu strukturu zemlje. No, istodobno možete primijetiti da sam ja prilično optimističan, ali sada smo došli do prijelomne točke kada se moraju donijeti teške, a ne kozmetičke odluke”, kazao je.
Upitan dijeli li optimizam političara da zemlja do kraja godine može dobiti status kandidata za članstvo u EU, Wigemark je kazao kako nikada ne komentira vremenski okvir iako je, po njegovim riječima, dobro postaviti ambiciozne ciljeve što se tiče dinamike.
“BiH je doista jako brzo napredovala na europskom putu u posljednje dvije godine i postoje dobri razlozi za optimizam. Vaša zemlja je jako dobro odgovorila na novu inicijativu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio je na snagu, usuglašen je Mehanizam koordinacije, a ako se nastavi ovim tempom, imat ćemo značajnije učinke na vaše gospodarstvo”, kazao je Wigemark.
On ističe kako konstantna proizvodnja krize i priča o toj krizi odbijaju strane investicije.
“Ovdje postoje dvije vrste retorike. Jedna govori o napretku i reformama, a druga o krizi kao modusu operandi, naravno da će to demotivirati strane investitore. Ja mogu razumjeti legitimnu zabrinutost hrvatskog naroda u BiH, jednako kao i drugih naroda, ali ako samo pričate o tome nije sigurno da ćete moći osigurati dolazak investitora”, kazao je Wigemark.
Naglasio je kako poduzetnici ne podnose nepredvidivost i negativne pojave, a BiH se, nažalost, još uvijek previše povezuje s konfliktima radije nego s pozitivnim stvarima.
“Ali pozitivnog ima i tu je. Katkada je čudno koliko ljudi žele promovirati negativno i za mene je to čudno imati takav negativni politički narativ. Nedovoljno se promoviraju pozitivne priče i, da sam političar, pokušavao bih govoriti o tome i tako zadobiti povjerenje”, dodao je.
Na pitanje kako očekivati da trenutna vlast u BiH, koja je u krizi, može provesti teške reforme o kojima govori, Wigemark je kazao da ako političke stranke same kažu da postoji kriza u parlamentarnom radu, onda je za pretpostaviti da ta kriza postoji.
“Što se nas tiče, mi kao EU nismo pretjerano zainteresirani za to jer je to unutarnje političko pitanje. Posljednju krizu je aktiviralo podnošenje zahtjeva za reviziju presude Međunarodnog suda pravde. U normalnim okolnostima, bilo bi za očekivati kada je sud donio odluku, da se kriza okonča. Mogu razumjeti i protumjere da neke političke stranke ne žele sudjelovati u radu državnog Parlamenta, ali u suštini, mi tu nemamo ništa novo što se nije događalo i prije ove krize. Dakle, imamo jako puno magle”, naglasio je Wigemark.
Dodao je kako se u svemu tome ne smije zaboraviti ono što je ključno za BiH, a to je europski put, čijom bi blokadom, ako do nje dođe, izgubile sve strane.
Wigemark je komentirao i nedavni susret u Zagrebu s najvišim dužnosnicima, kazavši kako je pogrešno prenesena njegova izjava da je bitan sljedeći korak za BiH reforma Izbornog zakona u BiH.
“Pogrešno je prenesena ta izjava na konferenciji za novinare s predsjednikom Hrvatskog sabora. Slažem se da je reforma Izbornog zakona važno pitanje koje se treba rješavati. Treba postojati jedan proces koji će razmatrati sve što se veže uz to pitanje i da se iznađe rješenje s kojim se svi mogu suglasiti. To ne treba prerasti u zapreku, nego iskoristi kao prigodu”, kazao je Wigemrak.
Napomenuo je da bilo koje rješenje koje BiH pronađe, uključujući izmjene Izbornog zakona, mora biti rezultat suglasnosti vodećih političkih stranaka, koje bi svima bilo prihvatljivo.
“Razumijem određene frustracije hrvatskog naroda, jednako kao i frustracije drugih o ovome posebnom pitanju. No, bez obzira na to o čemu govorimo, to se ne može riješiti bez dijaloga. Svjestan sam određenih vremenskih rokova, predmet Ljubić i drugi ima jako puno tumačenja. I možda bi ih Ustavni sud BiH trebao pojasniti. Neovisno o Ustavnom sudu, potrebno je pronaći praktično rješenje”, kazao je.
Po njegovim riječima, ne može se svaki put kada se suočite s nekim problemom obraćati Ustavnom sudu.
“Mi bismo snažno pozdravili dogovor koji bi uključio i naše standarde. Kao EU, nemamo čarobni štapić i u svojim državama imamo različite sustave. Važno je da se glas hrvatskog naroda, ne samo čuje, nego da ima artikuliranu ulogu u parlamentima, Predsjedništvu. Ali jednako tako, imate i glasove onih koji se nužno ne svrstavaju u tri konstitutivna naroda, nego kao predstavnici manjina”, istaknuo je voditelj Izaslanstva EU u BiH u intervjuu za Večernji list.(bljesak)
wpDiscuz