Negiranje i neprihvaćanje kategorije konstitutivnosti naroda i načela multinacionalnog federalizma i konsocijacije od domaćih politčkih aktera, glavni je uzrok političkih problema u BiH. Rekao je to sociolog Ivan Vukoja, na konferenciji „Identitet i karakter Bosne i Hercegovine kao europske države: pluralna demokratska zajednica naroda i građana – stvarno stanje, normativni okvir i komparativna perspektiva”. Konferenciju su organizirali Institut za drštveno-politička pitanja iz Mostara (IDPI) te Friedrich Ebert Stiftung u BiH (FES). Vukoja je inače i analitičar IDPI-ja.
Prema njegovim riječima, dva pojma su ključna za razumijevanje principa legitimnog političkog predstavljanja u demokratskim pluralističkim državama: legitimitet i konstitutivnost. Pojednostavljeno govoreći, u bh. kontekstu bi se ovom pitanje moglo izraziti kao dilema – predstavnička ili pripadnička demokracija.
Odnos Ustava i Izbornog zakona
”Ustav BiH u preambuli kaže da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivni narodi. Možemo se zapitati tko su Hrvati, Bošnjaci i Srbi iz Ustava BiH? Jesu li to oni za koje su glasovali Hrvati, Bošnjaci i Srbi ili su to oni koji su to po vlastitoj nacionalnoj pripadnosti. Riječ je o dva koncepta: jedan imenujemo pojmom predstavničke demokracije, a drugi je koncept, kolokvijalno rečeno, pripadničke demokracije. Ustav nudi razne interpretacije tih ustavnih odredbi”, rekao je Vukoja, prenosi Dnevnik.ba.
Pitanje je, veli, koja od tih tumačenja su legitimna i na kojoj argumentaciiji temelje tu interpretaciju. Pored Ustava imamo, pak, i Izborni zakon koji bi trebao biti u korelaciji s Ustavom, vrhovnim tekstom s kojim bi sve ono što je iz njega izvedeno trebalo biti suglasno.
”No, u Izbornom zakonu imamo nešto drugačije formulacije. Tako je za neke funkcije uvjet da se kandidati izjasne da su pripadnici nekog od konstitutivnih naroda. U suprotnom, neizjašnjavanje će se smatrati odustajanjem od te funkcije. Tu vidimo da se pravo na određenu funkciju veže uz izjašnjenje pojedinog kandidata o tome je li on pripadnik nekog konstitutivnog naroda, a to je već određeno tumačenje ustavnoga teksta”, rekao je Vukoja.
Već u izbornom zakonu, dodaje, tako imamo nagovještaj te pripadničke demokracije. Ustav kaže ”Hrvati, Bošnjaci i Srbi”, a Izborni zakon kaže ”delegati iz hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda”. To otvara mogućnost definiranja nacionalne pripadnosti delegata podrškom birača koji pripadaju određenom narodu.
”Drugo je da se nacionalna pripadnost definira nacionalnom pripadnošću samih delegata. Tu prepoznajemo fenomen Komšić i pitanje je li njegov izbor legalan i legitiman. U BiH se unutar tog diskursa umjesto nacionalnog izjašnjavanja birača, uvažava nacionalno izjašnjavanje kandidata. Tu imamo jasnu razliku između koncepata pripadničke i predstavničke demokracije”, pojasnio je.
Predstavnička demokracije je politički sustav u kojem je određena osoba legitimni predstavnik nekog naroda ukoliko uživa većinsku političku podršku među građanima koji pripadaju tom narodu.
”Primijenjeno na BiH, u kojoj postoji eksplicitna ustavna kategorija konstitutivnih naroda, predstavnička demokracija podrazumijeva legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. Za razliku od tog, pripadničku demokraciju možemo smatrati anomalijom demokratskog političkog sustava u kojoj se neka osoba smatra legitimnim predstavnikom nekog naroda ako sama pripada tom narodu, bez obzira na to uživa li većinsku politčku podršku među građanima koji su pripadnici tog naroda. Stoga ‘pripadnička demokracija’ u punom smislu ne postoji jer je ona po sebi negacija demokracije. Demokracija može biti izravna ili predstavnička ili i nije demokracija”, izjavio je Vukoja.
Govoreći o demokratskom legitimitetu političkih predstavnika, pokušao je dati odogvore na pitanja koja taj legitmitet definiraju: tko ima demokratski legitimitet, tko je nositelj suvereniteta, tko je izvor legitimiteta vlasti?
”Pitanje legitimiteta možemo odmah povezati s pitanjem konstitutivnosti. Da bi neka vlast bila legitimna, mora se znati tko je taj koji joj daje ili oduzima legitimitet. Mora se znati tko je konstitutivan – tko je utemeljitelj te vlasti? U demokraciji, izvor legitimiteta je narod. To u BiH znači da su konstitutivni narodi izvori legitmiteta političkog predstavljanja. To je osnovna karakteristika konstitutivnosti”, istaknuo je te dodao da ako konstitutivnost nema osiguran taj mehanizam, onda je ona prazna forma koja nema svoj politički sadržaj i time postaje besmislena.
”To onda ima bitne posljedice na ustavno-pravno ustrojstvo cijele države. Da bi se narod kao politička zajednica konstitutirao, potreban je pretpostavljeni ugovor u kojem stvarni nositelji suvereniteta, dio svojih prava prenose na svoje predstavnike. Tim činom, da jedna zajednica ljudi pristaje na svoja pojedinačna prava prenijeti
na pojednice, ona se konstituira i reproduicira kao politička zajednica. To je glavni oblik njena postojanja kao kolektiviteta s vlastitim imenom, tj. političkog subjektiviteta”, rekao je Vukoja.
Ako se jednom konstitutivnom narodu u BiH onemogući da sam bira vlastite političke predstavnike, te da ga tako izabrani politički predstavnici predstavljaju u tijelima vlasti, ukida mu se konstitutivnost – pravo i mogućnost biranja vlastitih političkih predstavnika.
Posljedice negiranja konstitutivnosti
”Konstitutivnost je i povijesna činjenica, jer na ovom području još od osmanskog doba ovdje postoji prepoznavanje različitih kolektivnih identiteta i pronalaženje određenih aranžmana putem kojih mogu uživati svoju kolektivnu specifičnost. Osim povijesne, konstitutivnost je i ustavna i društvena činjenica. Prema popisu
stanovništva, oko 96 posto građana ove države sebe u nacionalnom smislu identificira kao pripadnika jednog od tri konstitutivna naroda. Isto tako, konstitutivnost je i politička činejnica, jer su stranke od samog početka pozicionirane u skladu s etničkim kriterijima i redovito stranke određenog nacionalnog predznaka sve svoje glasove dobijaju unutar svoga korpusa”, naglasio je Vukoja.
Negiranje i neprihvaćanje kategorije konstitutivnosti naroda i načela multinacionalnog federalizma i konsocijacije od domaćih aktera, prema njegovu mišljenju, glavni je uzrok političkih problema u BiH.
”U prvom redu tu govorim o unutarističkim i separatističkim politikama. Riječ je o bosansko-bošnjačkom unutarizmu i srpskom separatizmu. Njih smtram glavnim uzrokom političkih problema. Oba ta koncepta negiraju konstitutivnost, a to je osnovno načelo Ustava BiH. Prema mome mišljenju, to je nelegitmno tumačenje ustava. Isto tako, načela multinacionalnog federalizma i konsocijacije ali i konstitutivnosti ne razumiju ni predstavnici međunarodne zajednice poput OHR-a i Veleposlanstva SAD-a”, izjavio je.
Praktične posljedice neuvažavanja konstitutivnost su, zaključio je Vukoja, postojeća zakonska rješenja i institucionalni aranžmani u BiH koji su neusklađeni s Ustavom, jer ne omogućavaju učinkovitu primjenu temeljnih kategorija i načela ustava. /Dnevnik.ba/HMS/