Ljudi koji odluče utrošiti novce na kupnju više slobodnog vremena, a ne na nešto što ima materijalnu vrijednost osjećaju se sretnije i zadovoljnije, rezultati su studije koju su proveli znanstvenici s kanadskog sveučilišta British Columbia.
Eksperiment je pokazao da su sudionici istraživanja bili zadovoljniji i sretniji kada su 40 dolara utrošili na plaćanje neke usluge ili posla i na taj si način omogućili dodatno slobodno vrijeme, nego kada su istu svotu novca potrošili na neku materijalnu stvar.
Psiholozi su ustanovili da stres koji u modernom svijetu nastaje zbog stalne utrke s vremenom pridonosi nastanku tjeskobe i insomnije. Iznijeli su podatak po kojemu i vrlo bogati pojedinci često nerado troše novce kako bi platili drugima da neke poslove obave za njih.
“Nizom eksperimenata smo ustanovili da su ljudi koji troše novce da bi si ‘kupili’ više slobodnog vremena – sretniji i općenito zadovoljniji”, kaže dr. Elizabeth Dunn, profesorica psihologije na kanadskom sveučilištu.
Od Njemačke do Sjedinjenih Država ljudi su stalno “u stisci s vremenom”, čini im se da ga nikad nemaju dovoljno, što rezultira stresom na dnevnoj bazi.
Grupa američkih, kanadskih i nizozemskih psihologa provela je testiranje na 6000 odraslih osoba, među kojima je bilo i 800 milijunaša. Postavljena su im pitanja o tomu koliko novca troše na “kupnju vremena”.
Ustanovljeno je da manje od trećine sudionika istraživanja svaki mjesec izdvaja određenu svotu novca na to da neke poslove za njih obave drugi ljudi. No članovi te grupe odgovorili su da su smireniji i općenito zadovoljniji životom jer su, zahvaljujući povjeravanju poslova nekom drugom pod manjim pritiskom.
Od njih se tražilo da tijekom vikenda potroše 40 dolara na nešto što će im uštedjeti vrijeme. Neki su kupili obrok koji im je dostavljen na radno mjesto, neki su djeci susjeda platili da im obave neke manje poslove poput košnje trave ili su, umjesto pranja i sušenja rublja taj posao povjerili radnicima kemijske čistionice.
Drugi su vikend dobili zadaću da istu svotu novca potroše na manje materijalne vrijednosti poput vina, odjevnih predmeta, knjiga….
Od njih se tražilo da tijekom vikenda potroše 40 dolara na nešto što će im uštedjeti vrijeme. Neki su kupili obrok koji im je dostavljen na radno mjesto, neki su djeci susjeda platili da im obave neke manje poslove poput košnje trave ili su, umjesto pranja i sušenja rublja taj posao povjerili radnicima kemijske čistionice.
Drugi su vikend dobili zadaću da istu svotu novca potroše na manje materijalne vrijednosti poput vina, odjevnih predmeta, knjiga….