Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH trebalo je na sjednici proteklog tjedna započeti raspravu oko načina zaštite javnih poduzeća s većinskim hrvatskim područjima koja su sada pod nadzorom platformaških vlasti te su na putu “krčmljenja”, što je jedan od glavnih ciljeva koalicije koja od Federacije, tvrdeći da stvara Zapadnu Njemačku, ustvari gradi jednonacionalni bošnjački entitet pandan Republici Srpskoj.
HNS zauzima stav Kako se doznaje, na sljedećoj sjednici Predsjedništva HNS-a će se uz zajednički nastup na općinskim izborima najviše vremena posvetiti upravo otvaranju pravne bitke za povrat vlasništva nad najvrednijim resursima. Prije desetak godina javna poduzeća Hrvatska pošta i telekomunikacije (HPT) kao iElektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne bile su u vlasništvu općina s hrvatskom većinom.
Ti su udjeli bili sudskim putem upisani u registar županijskog, hercegovačko-naretvanskog suda sa sjedištem u Mostaru sve do 2001. godine i dolaska Alijanse za promjene koja je poslužila za ozakonjenje razvlašćivanja Hrvata u BiH. Nakon mišljenja javnog pravobraniteljstva Federacije BiH, vlast Alijanse je jednostavno preotela vlasništvo nad HPT-om koji se kasnije podijelio na Hrvatski telekom i Hrvatsku poštu, a elektroprivredno poduzeće je izgubilo prijenos nakon reforme u cijeloj državi.
Najviše Mostar i Široki
Prema nekadašnjem stanju o upisu u sudski registar, najveći udjel u HPT-u imao je Mostar s 21 posto ili 25,2 milijuna maraka. Drugi je bio Široki Brijeg čiji je udjel iznosio skoro deset posto, slijedilo je Orašje s Domaljevcem te još dvadesetak većinskih hrvatskih općina u Federaciji BiH. Među ove općine spadaju iČitluk, Grude, Ljubuški, Posušje, Rama, Uskoplje, Čapljina, Neum s područjem općine Ravno, Stolac, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoč, Jajce, Drvar, Vitez, Novi Travnik, Kiseljak, Busovača, Kreševo, Žepče s Usorom te Odžak sa Seonjacima. Hrvatska politika sve do sada, izuzev pojedinih sporadičnih pokušaja, nije inzistirala na povratku na stanje od prije 2001. godine. Općine bi sada, kako se doznaje, po nalogu HNS-a trebale zatražiti od Županijskog suda u Mostaru poništenje sporne izmjene u sudski registar.
Oko ovoga spora ne postoji mogućnost zastare budući da se radi o vlasničkim pravima. Politička odluka Povratak udjela je posebno značajan stoga jer se radi o poštivanju postulata pravne države, a s druge strane bi se spriječilo dalje razaranje javnih poduzeća koje federalnim vlastima služe kao krave muzare zbog problema koje imaju s prikupljanjem prihoda. Umjesto u federalnu kasu iz koje su Hrvati redovito zakinuti, dobit bi se raspodijeliti općinama u kojima se nalazi i više od 95 posto korisnika usluga i koji na kraju praktično sudjeluju u održavanju ovih gospodarskih giganata. O tome kako gospodare ovim poduzećima najbolje govore podaci o poslovanju. EP HZ HB je u minusu 25 milijuna maraka, a HT Mostar bilježi skromne rezultate s neznatnom dobiti.(Dnevnik.ba/Večernji list)