Ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak, specijalizirane za bolesti dišnih puteva, tvrdi da imaju toliko pacijenata s atipičnom upalom pluća da su im stacionar, poliklinika i dnevna bolnica krcati
Epidemija atipične upale pluća hara Zagrebom, a najviše su ugrožena djeca. Čekaonice diljem grada pune su malih pacijenata, učitelji obavještavaju roditelje da paze na svoju djecu, a u nekim ljekarnama znalo je nestati antibiotika, primjerice, Sumameda. Iako je ova godina rekordna po broju oboljelih, zadnjih je mjesec dana situacija vrlo dramatična.
Podaci Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar potvrđuju kako problem zaista postoji: ove su godine oni zabilježili povećanje oboljelih od atipične upale pluća za 20 posto. Najviše oboljelih je među mlađom populacijom: 40 posto djece je predškolske dobi, a 15 posto u dobi od 7 do 19 godina. Od tog je broja 25 posto radno aktivne populacije, dakle, pacijenata u dobi od 20 do 59 godina.
– Unatrag dva mjeseca bilježimo porast oboljelih i prijava oboljelih od upale pluća – potvrdila je Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti na HZJZ.
Liječnici muku muče s velikim brojem zaražene djece i tvrde kako se ne sjećaju godine koja je bila toliko kritična kao ova. Njihove su čekaonice pune, a djeca su ponekad prisiljena satima čekati na pregled, što im u njihovom stanju teško pada.
– Situacija je vrlo dramatična i zaista alarmantna. Imamo toliko pacijenata sa simptomima atipične upale pluća da su nam stacionar, poliklinika i dnevna bolnica puni. Teško nam je izdržati toliku navalu i zaista se borimo kako bismo im pomogli. Svake godine imamo otprilike jednak broj pacijenata, ali ova je godina drugačija. Nikad nismo imali ovoliko zaraženih – kaže Boro Nogalo, ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak.
Pedijatri diljem grada potvrđuju nam kako je situacija zaista teška. Djeca koja im dolaze su u lošem stanju, kašlju, otežano dišu, imaju povišenu temperaturu. Roditelji im kažu i kako su se mališani odjednom posve smirili, ne žele jesti, dugo spavaju i razdražljivi su.
Mališani su vidno bolesni, samo što roditelji uglavnom ne sumnjaju na upalu pluća. Problem je što je često krvna slika pacijenata sasvim u redu, a tek rengenski snimak pluća pokazuje da je riječ o upali.
– Prošli sam mjesec imala 50 slučajeva, što je zaista jako veliki broj oboljelih. Ne sjećam se kada sam zadnji put imala ovakvu situaciju. Što je najgore, ne postoji nikakva preporuka koju možemo dati našim pacijentima. Nema zaštite. Jedino što se može jest izbjegavati mjesta na kojima se okuplja mnoštvo ljudi, kao što su kina i kazališta. No s djecom jasličke, vrtićke i školske dobi to je praktično nemoguće, pa su zato najviše i ugrožena. Naravno, razlog je i njihov slabiji imunitet – kaže pedijatrica Aleksandra Jakšić.
Njena kolegica Dubravka Zelić pojašnjava kako su razlozi pojavi ove bolesti mnogobrojni, ali da na razvitak bolesti najviše utječu meteorološki uvjeti. Zbog vlage i oscilacije temperature došlo je do mutacije virusa.
– Od desetero djece koje sam pregledao zadnjih mjeseci, čak njih četvero bilo je zaraženo. Najviše pacijenata je u dobi od tri do šest godina, ali ima i dosta školaraca – tvrdi pedijatar Oskar Lučev.
Epidemija atipične upale pluća hara Zagrebom, a najviše su ugrožena djeca. Čekaonice diljem grada pune su malih pacijenata, učitelji obavještavaju roditelje da paze na svoju djecu, a u nekim ljekarnama znalo je nestati antibiotika, primjerice, Sumameda. Iako je ova godina rekordna po broju oboljelih, zadnjih je mjesec dana situacija vrlo dramatična.
Podaci Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar potvrđuju kako problem zaista postoji: ove su godine oni zabilježili povećanje oboljelih od atipične upale pluća za 20 posto. Najviše oboljelih je među mlađom populacijom: 40 posto djece je predškolske dobi, a 15 posto u dobi od 7 do 19 godina. Od tog je broja 25 posto radno aktivne populacije, dakle, pacijenata u dobi od 20 do 59 godina.
– Unatrag dva mjeseca bilježimo porast oboljelih i prijava oboljelih od upale pluća – potvrdila je Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti na HZJZ.
Liječnici muku muče s velikim brojem zaražene djece i tvrde kako se ne sjećaju godine koja je bila toliko kritična kao ova. Njihove su čekaonice pune, a djeca su ponekad prisiljena satima čekati na pregled, što im u njihovom stanju teško pada.
– Situacija je vrlo dramatična i zaista alarmantna. Imamo toliko pacijenata sa simptomima atipične upale pluća da su nam stacionar, poliklinika i dnevna bolnica puni. Teško nam je izdržati toliku navalu i zaista se borimo kako bismo im pomogli. Svake godine imamo otprilike jednak broj pacijenata, ali ova je godina drugačija. Nikad nismo imali ovoliko zaraženih – kaže Boro Nogalo, ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak.
Pedijatri diljem grada potvrđuju nam kako je situacija zaista teška. Djeca koja im dolaze su u lošem stanju, kašlju, otežano dišu, imaju povišenu temperaturu. Roditelji im kažu i kako su se mališani odjednom posve smirili, ne žele jesti, dugo spavaju i razdražljivi su.
Mališani su vidno bolesni, samo što roditelji uglavnom ne sumnjaju na upalu pluća. Problem je što je često krvna slika pacijenata sasvim u redu, a tek rengenski snimak pluća pokazuje da je riječ o upali.
– Prošli sam mjesec imala 50 slučajeva, što je zaista jako veliki broj oboljelih. Ne sjećam se kada sam zadnji put imala ovakvu situaciju. Što je najgore, ne postoji nikakva preporuka koju možemo dati našim pacijentima. Nema zaštite. Jedino što se može jest izbjegavati mjesta na kojima se okuplja mnoštvo ljudi, kao što su kina i kazališta. No s djecom jasličke, vrtićke i školske dobi to je praktično nemoguće, pa su zato najviše i ugrožena. Naravno, razlog je i njihov slabiji imunitet – kaže pedijatrica Aleksandra Jakšić.
Njena kolegica Dubravka Zelić pojašnjava kako su razlozi pojavi ove bolesti mnogobrojni, ali da na razvitak bolesti najviše utječu meteorološki uvjeti. Zbog vlage i oscilacije temperature došlo je do mutacije virusa.
– Od desetero djece koje sam pregledao zadnjih mjeseci, čak njih četvero bilo je zaraženo. Najviše pacijenata je u dobi od tri do šest godina, ali ima i dosta školaraca – tvrdi pedijatar Oskar Lučev.
wpDiscuz