Published On: Pet, pro 19th, 2014

Najpoštenije je da Crna Gora Sutorinu vrati BiH

SARAJEVO – U Rektoratu Sveučilišta u Sarajevu je održana tribina “Historijske i pravne činjenice o Sutorini”, u organizaciji Sveučilišta u Sarajevu i Studenetskog parlamenta, na kojoj se mogao čuti stav “da je najpošteniji način da Crna Gora Sutorinu vrati BiH”, javlja Anadolu Agency (AA).

Organizatori su istaknuli kako je povod za organiziranje tribine potreba da se akademska zajednica na jasan i argumentiran način izjasni o ovom problemu, posebno imajući u vidu da je posljednjih mjeseci ova tema privukla pozornost mnogih medija, a posebno bh. građana, kao i činjenica da je Vijeće ministara uputilo prijedlog Sporazuma o granici s Republikom Crnom Gorom.

Sudionici tribine su rekli da je sljedeći korak inicijativa prema Predsjedništvu BiH kako bi odbili utvrđeni prijedlog Vijeća ministara o Sporazumu o granici s Crnom Gorom i vratili ga na ozbiljnije razmatranje.

Profesor Suad Kurtćehajić s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu je kazao da je problem Sutorine medijski aktueliziran prije više od dva mjeseca.

“To smo učinili kada smo vidjeli da su državna komisija i Vijeće ministara krenuli putem utvrđivanja prijedloga koji je štetan po državu BiH jer ako bi Predsjedništvo prihvatilo prijedlog koji im je utvrdilo Vijeće ministara, BiH bi izgubila prostor na koji ima vlasničko pravo koje nikada nije izgubila “, pojasnio je Kurtćehajić.

Prema njegovim riječima, bh. intelektualna scena je zbog toga krenula da djeluje, a mediji su jako pomogli u tome da narod spozna o čemu se radi i na taj način zaustavili političare da naprave ugovor o granici između BiH i Crne Gore koji bi bio jako štetan po interese BiH.

“Kada je Sutorina u pitanju, treba reći da je najznačajnija stvar da je BiH već na Berlinskom kongresu imala granice s kojima je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. To su iste granice kao i sada, samo je tada imala Sutorinu, a sada je nema. U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca BiH ulazi sa Sutorine, Crna Gora ne ulazi “, kazao je Kurtćehajić.

On je pojasnio da je Predsjedništvo AVNOJ-a 24. veljače 1945. godine zauzelo stav da BiH treba ući u zajedničku državu u granicama koje su utvrđene na Berlinskom kongresu, znači sa Sutorine.

Kako je kazao Kurtćehajić, AVNOJ je imao jasan stav.

“Crna Gora je uzurpirala ovaj prostor 1945. godine i više ga nije vraćala. Bili su neformalni razgovori između Blaže Jovanovića, crnogorskog prvaka i našeg Đure Pucara, gdje je to bilo ili putem telefona ili kafanskim stolom, tako da je jednostavno njima ostavljena Sutorina . To nije imao pravo učiniti ni Đuro Pucar ni bilo tko drugi “, pojasnio je Kurtćehajić za AA.

Profesor FPN-a smatra da Crna Gora nikada nije ispoštovala proceduru iu posjedu je koji je nesavjestan. On je podsjetio da je pokrajinsko rukovodstvo 1947. godine tražilo Sutorinu natrag, ali da se Crna Gora oglušila na to.

“Crna Gora nikada nije provela proceduru koja je bila potrebna da ona bude vlasnik Sutorine. Mi se s Crnom Gorom možemo dogovoriti na samo jedan način, da ona izvrši povrat Sutorine i to ratificirano od strane njihovog Parlamenta i tek onda možemo potpisivati granicu s Crnom Gorom “, pojasnio je Kurtćehajić.

Ako to ne budemo mogli uraditi, nastavio je Kurtćehajić, onda mi moramo ići pred Međunarodni sud pa neka on kaže svoje.

“Mi moramo pokazati da smo državotvorna zemlja, da smo državotvorni narodi, da jednostavno znamo da se borimo za nešto što nama pripada, Ako mi Crnoj Gori dokažemo da će izgubiti spor pred Međunarodnim sudom, možda nam ona prepusti Sutorinu i bez suda jer joj je stalo da što prije uđe u EU, a nema definiranu nijednu granicu “, kazao je Kurtćehajić.

Pojasnio je da BiH ne može prihvatiti potpisivanje granica sa Crnom Gorom dok se ne vrati povijesno pravo na more koje BiH nevjerovatno puno znači.

“Mi bismo tada mogli napraviti luku koja ima mnogo jače pretpostavke nego što ima luka Ploče. Ovdje je pristup otvorenom moru puno bolji. Za Crnu Goru je to pet kilometara obale, a nama je jako važno. Najpošteniji način je da nama to Crna Gora vrati “, poručio je Kurtćehajić.

Sutorina, prostor od 83.700 metara četvornih obuhvaća sedam naseljenih mjesta – Njivica, Kruševica, Prijevora, Ščepoševića, Solila, Vrbanje i Sitnica – trenutno živi oko 1.600 građana.

Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 četvornih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu s Josipom Brozom Titom i Vladimirom Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.