Koalicija HNS-a se pokušava držati načela da se ne miješa u izbor bošnjačkim koalicijskim partnerima, kao što ne želi i da se bošnjačke stranke miješaju tko će predstavljati Hrvate.
SBiH, BPS i A-SDA – stranke su koje, umjesto DF-a, predsjednik SDA-a Bakir Izetbegović želi vidjeti u novoj većini na razini Federacije BiH. Tek kada se priča o ovim strankama personalizira, puno je jasnije što su njihovi programi.
Utemeljitelj i aktualni predsjednik Bosanskohercegovačke patriotske stranke je Sefer Halilović koji je u Haagu oslobođen optužbi za teške ratne zločine nad hrvatskim civilima tijekom 1993. godine, piše Večernji list.
Halilović je na društvenim mrežama objavio i cijeli popis zahtjeva za potporu novoj većini među kojima je i usvajanje zakona kako bi svi Bošnjaci u inozemstvu mogli dobiti bh. putovnicu. BPS se u programu zalaže za državu koja u središtu ima građanina.
“Na secesionističke tendencije, velikodržavne ili nacionalno-teritorijalne koncepcije, mi odgovaramo konceptom decentralizirane BiH, ustrojene po ekonomsko-socijalnim regijama”, navodi se u programu BPS-a. Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora se još nisu službeno izjasnile o mogućem ulasku Halilovićeve stranke u federalnu većinu.
S jedne strane, otpor hrvatskog biračkog tijela postoji zbog njegove uloge tijekom rata. S druge strane, koalicija HNS-a se pokušava držati načela da se ne miješa u izbor bošnjačkim koalicijskim partnerima, kao što ne želi i da se bošnjačke stranke miješaju tko će predstavljati Hrvate.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu – SBiH – je za sada iskazala najveće zanimanje za ulazak u vlast. Utemeljio ju je Haris Silajdžić. Dugi niz godina bila je SDA-ov koalicijski partner. Oslabljenu stranku danas vodi Amer Jerlagić. “Ne želimo biti puka matematička koalicija”, rekao je Jerlagić. Izetbegović je upravo s Jerlagićem ovih dana vodio razgovore zbog prvih trzavica oko raspodjele pozicija. Rad Stranke za BiH su u prošlosti obilježile stalne Silajdžićeve prepirke s Miloradom Dodikom te opstruiranje privatizacije Aluminija d.d. Mostar. Kao glavni programski cilj navodi se zalaganje za BiH sastavljenu od pet ekonomskih regija.
Stranka demokratske aktivnosti – A-SDA – najveća je nepoznanica. Predsjednik joj je načelnik općine Cazin Nermin Ogrešević, a nastala je 2008. godine zbog neslaganja Županijskog odbora SDA sa središnjicom u Sarajevu. Djeluje na području Unsko-sanske i Zeničko-dobojske županije. Cilj im je, kako se navodi u programu, raditi na jačanju jedinstva bošnjačkog naroda. “Za sebe ne tražimo ništa više, a ni manje, što nismo spremni osigurati drugim narodima, ali i svim građanima BiH”, stoji u programu A-SDA.
Dosadašnja iskustva pokazuju da male stranke u vlasti često sa sobom donose velike probleme. Potvrđuju to i prve trzavice oko ministarskih fotelja i nadzornih odbora. Pustolovina s DF-om je prošla loše po Federaciju BiH i reforme. Hoće li biti tako i s malim strankama? No zanimljivo je da su sve tri stranke nastale u različitim razdobljima kao plod neslaganja s politikom SDA. Sam početak Izetbegovićeva plana ne djeluje obećavajuće.
Utemeljitelj i aktualni predsjednik Bosanskohercegovačke patriotske stranke je Sefer Halilović koji je u Haagu oslobođen optužbi za teške ratne zločine nad hrvatskim civilima tijekom 1993. godine, piše Večernji list.
Halilović je na društvenim mrežama objavio i cijeli popis zahtjeva za potporu novoj većini među kojima je i usvajanje zakona kako bi svi Bošnjaci u inozemstvu mogli dobiti bh. putovnicu. BPS se u programu zalaže za državu koja u središtu ima građanina.
“Na secesionističke tendencije, velikodržavne ili nacionalno-teritorijalne koncepcije, mi odgovaramo konceptom decentralizirane BiH, ustrojene po ekonomsko-socijalnim regijama”, navodi se u programu BPS-a. Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora se još nisu službeno izjasnile o mogućem ulasku Halilovićeve stranke u federalnu većinu.
S jedne strane, otpor hrvatskog biračkog tijela postoji zbog njegove uloge tijekom rata. S druge strane, koalicija HNS-a se pokušava držati načela da se ne miješa u izbor bošnjačkim koalicijskim partnerima, kao što ne želi i da se bošnjačke stranke miješaju tko će predstavljati Hrvate.
Stranka za Bosnu i Hercegovinu – SBiH – je za sada iskazala najveće zanimanje za ulazak u vlast. Utemeljio ju je Haris Silajdžić. Dugi niz godina bila je SDA-ov koalicijski partner. Oslabljenu stranku danas vodi Amer Jerlagić. “Ne želimo biti puka matematička koalicija”, rekao je Jerlagić. Izetbegović je upravo s Jerlagićem ovih dana vodio razgovore zbog prvih trzavica oko raspodjele pozicija. Rad Stranke za BiH su u prošlosti obilježile stalne Silajdžićeve prepirke s Miloradom Dodikom te opstruiranje privatizacije Aluminija d.d. Mostar. Kao glavni programski cilj navodi se zalaganje za BiH sastavljenu od pet ekonomskih regija.
Stranka demokratske aktivnosti – A-SDA – najveća je nepoznanica. Predsjednik joj je načelnik općine Cazin Nermin Ogrešević, a nastala je 2008. godine zbog neslaganja Županijskog odbora SDA sa središnjicom u Sarajevu. Djeluje na području Unsko-sanske i Zeničko-dobojske županije. Cilj im je, kako se navodi u programu, raditi na jačanju jedinstva bošnjačkog naroda. “Za sebe ne tražimo ništa više, a ni manje, što nismo spremni osigurati drugim narodima, ali i svim građanima BiH”, stoji u programu A-SDA.
Dosadašnja iskustva pokazuju da male stranke u vlasti često sa sobom donose velike probleme. Potvrđuju to i prve trzavice oko ministarskih fotelja i nadzornih odbora. Pustolovina s DF-om je prošla loše po Federaciju BiH i reforme. Hoće li biti tako i s malim strankama? No zanimljivo je da su sve tri stranke nastale u različitim razdobljima kao plod neslaganja s politikom SDA. Sam početak Izetbegovićeva plana ne djeluje obećavajuće.