U Bosni i Hercegovini bogatstvo predstavljaju četiri nacionalnosti, tako da svake godine u državi slavimo osam praznika. Tko to nije doživio nije svjestan tog bogatstva – izjavio je predsjednik Srpske prosvjetnog i kulturnog društva (SPKD) “Prosvjeta” Savo Vlaški u razgovoru za Fenu na Badnji dan pred sutrašnji pravoslavni Božić.
Božić označava rođenje Kristovo, koje se proslavlja prvog dana praznika u vlastitoj kući, u krugu obitelji.
– Na taj dan se ne ide u goste, već se to čini drugog i trećeg dana Božića – kaže Vlaški, za kojeg je Božić najradosniji od svih velikih kršćanskih blagdana.
Kršćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tijekom godine bili u svađi, trebali da se izmire i oproste jedni drugima nanijete uvrede.
Tijekom ovog obiteljskog blagdana, dodaje, članovi obitelji okupe se za stolom uz bogatu trpezu.
– Na stolu se nađu razni domaći specijaliteti. Tada se siječe badnjak, te peče janjetina, prasetina i slično. Osim toga, običaj je da se u kuću baca slama, gdje se nalazi novac ili bombone. To je za djecu poseban doživljaj – kazao je Vlaški.
Ukras božićnog stola je pšenica u koju je postavljena svijeća, a simbolično predstavlja umiranje i ponovno rađanje prirode, te u kršćanskoj vjeri blagoslov ljetine.
Osim toga, u kućama pravoslavnih vjernika za Božić se mijesi česnica (pogača) i ona se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja i novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorođenome Kristu. Onaj tko dobije dio česnice u kojoj je novčić, po narodnom vjerovanju, biće sretan cijele godine.
Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi položajnik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.
Sve su ovo običaji koji su se prenosili s generacije na generaciju, te su se, ističe Vlaški, zadržali u pravoslavnim obiteljima, u namjeri da se nikada ne zaborave njihove vrijednosti.
Proslava Božića počela je danas na Badnji dan, kada domaćin odlazi u šumu po hrastovo drvo – badnjak.
– Navečer se badnjak stavlja na ognjište jer hrastovo granje na vatri simbolizira svjetlost i toplinu koja zbližava ukućane, a poštuje se običaj unošenja badnjaka u kuću. Uoči praznika slamom se posipa pod kuće, čime se dočarava pećina u Betlehemu u kojoj je Krist rođen – rekao je Vlaški.
Badnji dan je i posljednji dan Božićnog posta, kojim se vjernici pripremaju za proslavu najradosnijeg blagdana Rođenja Isusa Krista, praznika cijele obitelji, koja je tada na okupu.
Pravoslavni vjernici drugog dana proslavljaju Sabor presvete Bogorodice, a treći dan Božića se obilježava kao praznik Svetog Stefana, prvomučenika koji je bio kamenovan zbog svoje vjere.
Za pravoslavni Božić je tradicionalni pozdrav – čestitanje: “Hristos se rodi” i “Vaistinu se rodi”.