Proširenje Europske unije na države zapadnog Balkana prvi je prioritet Višegradske skupine, rekao je ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto, naglasivši da bi sporost tog procesa mogla dovesti u pitanje sigurnost Europe, javlja HRT.
Ovdje su predstavnici sedam zemalja koji su posvećeni procesu proširenja Europske unije … Proširenje EU-a na područje zapadnog Balkana smatramo prioritetom broj jedan, rekao je mađarski šef diplomacije na zajedničkoj konferenciji za novinare po završetku sastanka V4 u proširenom formatu, s Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom.
Četvorici ministara vanjskih poslova V4, Szijjartu, poljskom Witoldu Waszczykowskom, slovačkom Miroslavu Lajčaku i češkom zamjeniku ministra Jakobu Duerru, pridružili su se na sastanku u Budimpešti i kolege iz Hrvatske Marija Pejčinović Burić, Slovenije Karl Erjavec i državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Austrije Michael Linhart.
I šefica hrvatske diplomacije Pejčinović Burić je rekla da su sve prisutne zemlje posvećene u potpunosti potpori europskoj perspektivi jugoistočne Europe. U interesu nam je da svaka od ovih država koje su u različitim stadijima prema EU-u ne posustane na tom putu jer je europski kontekst najbolji kontekst za transformativne procese, rekla je na konferenciji za novinare hrvatska šefica diplomacije koja se tijekom jutra i bilateralno sastala sa Szijjartom.
Predsjedanje Višegradskom skupinom, inicijativom nastalom na summitu šefova država i vlada Mađarske, Poljske i Čehoslovačke u mađarskom Višegradu 15. veljače 1991., preuzela je Mađarska početkom srpnja na sljedećih godinu dana.
Slovačka i Češka su postale članice V4 nakon raspada Čehoslovačke 1993., a sve četiri države postale su dio Europske unije 1. svibnja 2004.
Szijjarto: V4 nije razgovarala o arbitražnoj odluci između Hrvatske i Slovenije
Na pitanje novinara je li Višegradska skupina razgovarala o pitanju arbitražne odluke između Hrvatske i Slovenije i možda zauzela neko zajedničko stajalište, ministart Szijjarto je kratko rekao: Ne. To nije bilo na dnevnom redu, na kojem su uz proširenje glavne teme bile energetska povezanost i sigurnost, prometna povezanost i digitalno tržište, kao i stanje u Ukrajini.
U kratkom obraćanju na press konferenciji slovenski ministar Erjavec spomenuo je da se mora poštivati međunarodno pravo i sudske odluke, ali se nije izravno referirao na odluku Arbitražnog suda od 29. lipnja.
Opasnost ponovnog otvaranja zapadnobalkanske rute
Mađarski je ministar spomenuo da se razgovaralo i o problemu velikog broja izbjeglica koji dolaze u Italiju, kao i opasnosti ponovnog otvaranja zapadnobalkanske rute, naglasivši da je Bruxelles pokazao kako nije sposoban nositi se s tim problemima na zadovoljavajući način što je dovelo do ozbiljnih problema u srednjoj Europi. Naglasio je da Mađarska već dvije i pol godine upozorava da treba zaštititi vanjske granice. Sada svi počinju govoriti o obrani vanjskih granica ali nitko ne kaže da srednjoeuropske zemlje na to pozivaju već dvije i pol godine.
Erjavec je kazao kako eventualno ponovno otvaranje zapadnobalkanske rute nije samo unutarnji problem pogođenih zemalja već i problem koji može destabilizirati čitavu regiju.
Pejčinović Burić: RH bi mogla s Ukrajinom dijeliti iskustvo mirne reintegracije
Pejčinović Burić spomenula je i da se govorilo o Ukrajini, ponovivši da je hrvatsko iskustvo mirne reintegracije koje bi mogla dijeliti s Ukrajinom isključivo “mirotvorna inicijativa”. Hrvatska je jedna od država koja ima neka slična iskustva koje vrlo otvoreno dijeli s Ukrajinom. To je iskustvo mirne reintegracije koja je u svakom pogledu isključivo mirotvorna inicijativa, ponovila je, dodajući da je ona komplementarna svim drugim inicijativama usmjerenima na mir u Ukrajini./HMS/
wpDiscuz