BANJALUKA – Broj objavljenih ozbiljnih znanstvenih radova u Republici Srpskoj se rapidno smanjuje, dok se s druge strane imena sve češće pojavljuju u časopisima koje je struka okarakterizirala kao “predatorske” ili časopise sumnjivog kredibiliteta po principu “plati pa objavi”.
Na BiH nivou nema informacija o broju objavljenih znanstvenih radova, međutim prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, između 2009. i 2015. godine objavljena su 2.434 znanstvena rada, od čega najviše primijenjenih (1.162), razvojnih (820), a najmanje fundamentalnih radova (452).
Koliko se broj ozbiljnih znanstvenih istraživanja smanjio, najbolje govori podatak da je u RS 2009. godine objavljeno 500 znanstvenih radova, a 2016. njih 167.
Na svjetskoj listi objavljenih znanstvenih radova (SJR), na kojoj se nalazi ukupno 239 zemalja, BiH zauzima 96. mjesto, ispred Zimbabvea i Senegala, dok je Srbija na 54. mjestu, a Hrvatska na 48.
Razlog za siromašnu znanstvenu produktivnost u RS i za znatno manji broj znanstvenih radova u odnosu na susjedstvo stručnjaci navode nedostatak sredstava za tu svrhu, te da je za ozbiljan naučni rad potrebno dosta truda.
“Nema istraživanja bez novca i sredstava. U Republici Srpskoj se izdvaja jako malo sredstava za naučna istraživanja i to nije ni blizu onome što je EU postavila kao cilj da se tri posto sredstava izdvaja za istraživanja i inovacije”, istakao je Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.
Bogdan Zrnić, profesor na Medicinskom fakultetu u Banjaluci, kazao je da su troškovi koje iziskuju naučni radovi osnovni problem što ih je u RS tako malo.
“Istraživanja su jako skupa, a odlasci na kongrese, simpozije, kao i stručna literature također traže mnogo sredstava”, kazao je Zrnić.
Nebojša Radić, profesor na Strojarskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da se zbog teške situacije profesori nisu bavili znanošću i znanstvenim istraživanjima, tako da oni nisu mogli biti mjerodavni i kvalitetni mentori nekom tko bi želio da piše naučni rad, te da nemaju motivacije za pisanje naučnih radova.
U Rektoratu Univerziteta u Banjaluci istaknuli su da je na znanstvenim skupovima i konferencijama objavljeno 1.020 radova.
“Nastavnici i stručni suradnici u nastavi su objavili 265 radova u naučnim časopisima i zbornicima u toku 2016. i 2017. godine”, kazali su u Rektoratu.
U Rektoratu Univerziteta u Istočnom Sarajevu istakli su da je u 2016. godini u ovom univerzitetu objavljeno 620 znanstvenih radova.
“Osim objavljenih naučnih radova registrirano je i oko 370 umjetničkih rezultata”, naglasili su u Rektoratu.
Ono što zabrinjava struku je činjenica da trenutno u svijetu postoji 1.155 izdavača “predatorskih” časopisa, dok ih je 2011. godini bilo svega 18. Istovremeno, samih “predatorskih” časopisa trenutno ima 1.294, dok ih je 2013. godine bilo svega 126, ali u njima su sve češća imena iz BiH i zemalja iz okruženja.
Srpski mediji objavili su da profesori njihovih univerziteta objavljuju naučne radove u sumnjivim bh. časopisima TTEM i “HealthMed”, gdje prednjači BiH.
Iz Ministarstva znanosti i tehnologije RS potvrdili su za “Nezavisne” da su u BiH časopisi “HealthMed” i TTEM iz oblasti medicine stekli vrlo lošu reputaciju.
“Izdavač oba ova časopisa je organizacija DRUNPP. Također, časopis ‘Arhive of Biol Sciences’ iz Srbije ušao je na prestižnu Science Citation Index (SCI listu), ali je ubrzo povučen. Znak za uzbunu bio je javni istup jednog istraživača koji je prijavio da se u ovom časopisu ‘znanstveni’ radovi mogu objaviti za 24 časa, uz plaćanje 1.785 eura.
Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Republike Srbije brzo je reagiralo i sugeriralo istraživačima da se klone časopisa koji je naknadno sankcioniran”, kazali su u ovom ministarstvu.
Kada je riječ o olakom objavljivanju radova koji u pojedinim časopisima svojom formom samo liče znanstvenim radovima u ovom ministarstvu podsjetili su i na slučaj kada su u rumunjskom časopisu “Matalurgia International” profesori Beogradskog univerziteta objavili potpuno izmišljen znanstveni rad u kojem je citiran “Disneyev” junak kako bi ukazali na to da se oni ne kontroliraju, već služe za dobivanje dodatnih bodova za napredovanje u viša zvanja.
Podsjetili su da “predatorski” izdavači zloupotrebljavaju model tzv. otvorenog pristupa (open access publishing) radi stjecanja profita, a čuvena crna “Bilova lista” (Jefrey Bill, profesor na Univerzitetu Kolorado) ukinuta je prošle godine nakon brojnih pritisaka univerziteta i moćnih izdavača.
“Ministarstvo nauke i tehnologije RS kategorizira naučne časopise u RS i do sada je kategorisalo 48 naučnih časopisa razvrstanih u tri kategorije”, kažu iz Ministarstva.
U “HealthMedu” 10-20 posto radova iz BiH
Mensura Kudumović, glavna i odgovorna urednica časopisa “HealthMed”, čije je sjedište u Sarajevu, rekla je da je njihov časopis jedan od boljih u ovom dijelu Balkana, te da na SCI listi ima više od 1.300 njihovih radova.
“Časopis izlazi četiri puta godišnje, a autori su većinom iz Turske, Kine, 10-20 posto radova su iz Srbije, Hrvatske, BiH, ponekad se nađe Kosovo i Crna Gora”, navodi Kudumovićeva i dodaje da je cjenovnik različit za države.