Subota, 22 lipnja, 2024

Viktor Orban: Ograde na granicama štite Europu

Must Read
epa07150093 Prime Minister of Hungary Viktor Orban speaks to journalists during the 23rd European People’s Party (EPP) Congress in Helsinki, Finland, 08 November 2018. European conservative centre-right parties gathered in Helsinki on 07 and 08 November, to elect the lead candidate for the next European elections that will take place from 23 to 26 May 2019. Top candidates are German MEP Manfred Weber and Finland’s former Prime Minister Alexander Stubb. EPA/KIMMO BRANDT

Mađarski premijer Viktor Orban u utorak je pozvao Europsku uniju da financira ograde na granicama, oživjevši zamisao koja se dugo smatrala nedopustivom, uoči samita čelnika EU-a na kojem će se raspravljati o suzbijanju ilegalne imigracije.

Nakon niza pritužbi Austrije i Nizozemske o sve većem broju ulazaka u zemlju, organizirano je okupljanje 27 čelnika Europske unije. Granična agencija unije izvijestila je o 330.000 nezakonitih prelazaka prošle godine, najviše od 2016. godine.

EU članice su gorko podijeljene o podjeli brige za izbjeglice na svome tlu te su godinama usredotočene na učvršćivanje svojih vanjskih granica kako bi spriječili da ljudi uđu u zemlju preko neslužbenih i često smrtonosnih ruta.

Zemlje poput Poljske, Mađarske i Slovenije podigle su ograde na svojim granicama kako bi zadržale izbjeglice i migrante, iako je Europska komisija koja upravlja zajedničkim proračunom unije dosad odbijala platiti za takve ograde, rekavši da bi se to protivilo liberalnim demokratskim vrijednostima i ljudskim pravima.

U pozivu uoči samita sa svojim poljskim, belgijskim, malteškim i bugarskim kolegom, Orban je pozvao da EU financira takve projekte, rekavši da “ograde štite cijelu Europu”, citirala je državna novinska agencija MTI.

Čelnica Europske komisije, Ursula von der Leyen, prethodno je odbila financirati “žilet žicu ili zidove” iako izvršna grana EU-a sa sjedištem u Bruxellesu nudi novac za fizičku graničnu infrastrukturu poput opreme za nadzor.

EU kaže da su među ilegalnim dolascima prošle godine dominirali Sirijci, Afganistanci i Tunižani i da je tek trećina ljudi dobivala azil, dok bi svi ostali bili vraćeni.

Iako je primila nekoliko milijuna ljudi koji su u bijegu od rata iz susjedne Ukrajine, EU nastoji vratiti više ljudi na Bliski istok, u Sjevernu Afriku i Južnu Aziju, dok rastući ilegalni ulasci oživljavaju strože politike.

U zajedničkom pismu uoči samita, čelnici Malte, Danske, Grčke, Litve, Latvije, Estonije, Austrije i Slovačke rekli su da je trenutni “sustav za azilante u kvaru”.

“Ilegalna migracija još je jednom postala jedno od hitnih pitanja u EU”, navodi se. “Bez ponovljenih i uspješnih napora, može se samo očekivati da se nastavi i poveća ilegalna migracija u Europu u nadolazećim godinama.”

Skupine za zaštitu ljudskih prava kritizirale su rastući restriktivni pristup Europske unije prema migraciji kao ilegalan i nehuman. Drugi kritičari kažu da oštar stav prema migraciji služi za postizanje političkih bodova kod desničarskih glasača i da ne uzima u obzir manjak radne snage u sve starijoj Europi.

Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber je prije nekoliko dana rekao da se zalaže za strožu europsku politiku useljavanja i među ostalim predlaže podizanje ograde na vanjskim granicama Europske unije

“Ograde su uvijek posljednje sredstvo, ali one su nužne svugdje tamo gdje krijumčari ljudi krše europske zakone. Tamo gdje nije moguće spriječiti ilegalnu migraciju potrebne su nam ograde“, rekao je predsjednik EPP-a i potpredsjednik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Manfred Weber u razgovoru za medijsku grupu Funke.

On je kao mjesta gdje bi se ova mjera mogla primjenjivati naveo istočne granice Europske unije, Sredozemlje te posebice granice Bugarske i Grčke s Turskom.

“EU mora ponovno preuzeti u ruke kontrolu Sredozemlja”

Weber se zalaže i za „temeljitu promjenu“ postupka podnošenja zahtjeva za azilom što se po njemu, ne bi pod svaku cijenu trebalo događati unutar EU-a.

“Mislim da mora biti moguće na vanjskim granicama provoditi brzu provjeru toga ima li netko pravo na azil ili ne. Ako migranti dolaze iz trećih, sigurnih zemalja poput Turske, onda mora biti moguće ove provjere obavljati i tamo“, smatra Weber.

On je također predložio uspostavljanje ureda EU-a u zemljama poput Tunisa ili Egipta gdje bi se provodila provjera uvjeta za stjecanje azila za izbjeglice iz Afrike.

Weber je povodom izvanrednog samita Europskog vijeća početkom veljače rekao kako EU mora ponovno preuzeti u ruke kontrolu Sredozemlja.

“Uz svo dužno poštovanje privatnog angažmana spašavanja izbjeglica na moru, to je domena državnih organa. Mi ne smijemo privatizirati migrantsku politiku“, rekao je Weber.

On je ukazao i na teški položaj njemačkih gradova i općina koje se iznova suočavaju s velikim problemima kod prihvata izbjeglica.

“Zemlje EU-a slijepo koračaju u jednu novu i veliku migracijsku krizu“, rekao je Weber.

On je rekao, s pogledom na izbore za Europski parlament sljedeće godine, kako se ove teme ne smiju prepustiti „desničarskim agitatorima“.

“Njemačkoj potrebno jače usmjeravanje useljavanja”

Predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) s kojom CSU tvori Uniju CDU/CSU Friedrich Merz je u intervjuu za nedjeljno izdanje dnevnika Bild rekao kako je Njemačkoj potrebno jače usmjeravanje useljavanja.

“Kad je useljavanje u pitanju mi si moramo postaviti pitanje: Tko nam je potreban? Komu smo mi potrebni? Tko nema pravo na azil, taj mora napustiti zemlju“, zaključio je Merz.

Njemačka se od druge polovice 2022. ponovno suočava s pojačanim priljevom ilegalnih migranata iz zemalja poput Sirije, Afganistana, Iraka i Turske.  U nekim dijelovima zemlje jača i otpor građana gradnji novih prihvatnih kapaciteta za izbjeglice.

- Advertisement -

2 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

2 Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

SAD podiže tužbu protiv TikToka ne i Facebooka

MINISTARSTVO pravosuđa SAD-a planira usredotočiti nadolazeću tužbu protiv TikToka na optužbe da je popularna platforma društvenih medija kršila prava...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -