U četvrtak, 20. ožujka, u organizaciji Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata (ZKHS) i Udruge građana ISTINA organizirana je javna tribina „Novi politički odnos EU prema BiH“, kojoj je svjedočilo preko dvije stotine posjetitelja u Kinu Forum u Studentskom domu „Stjepan Radić“ u Zagrebu. Cilj tribine bio je rasvijetliti odnos Europske Unije i Bosne i Hercegovine u duhu novih događanja, poput donošenja Rezolucije o BiH i sve češćih izjava političara iz Republike Hrvatske o budućnosti i preustroju BiH, te položaja Hrvata u njoj.
Gosti tribine bili su zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula i Davor Ivo Stier te sociolog iz Mostara, Ivan Vukoja.
Na početku tribine prisutne je u ime udruge ISTINA pozdravio dr. sc. Nino Raspudić, te zahvalio gostima što su pronašli vremena, ističući kako su upravo ova tri gosta važni akteri cijele priče koja je sadržana u nazivu tribine. Također, kazao je da mu je drago da su prisutni predstavnici najveće vladajuće i najveće oporbene stranke u RH, koji su unatoč toj činjenici, uspjeli postići konsenzus oko nacionalne platforme, pokazujući koji je put prema tome da se postane ozbiljna nacija. Prof. Raspudić pohvalio je to što su učinili da tema odnosa RH, a samim time i EU, prema BiH – od dnevno političkih prepucavanja, pomalo paradoksalno, postane jedina bitna tema oko koje postoji konsenzus među političkom elitom u RH. Zatim je predstavio gosta Ivana Vukoju, urednika kultnog časopisa „Status“ i suosnivača novoformiranog Instituta za društveno-politička istraživanja u BiH, koji je za ovu prigodu došao iz Mostara. Dodao je kako „Status“ već deset godina potiče i otvara kvalitetnu javnu raspravu na principu pozivanja neistomišljenika da progovore i pišu o bitnim pitanjima.
Moderator tribine, student Drago Barać, otvorio je raspravu s pitanjem o budućnosti BiH, na što je g. Vukoja odgovorio kako se u BiH teško dogovoriti oko budućnosti, kao i oko prošlosti te je predložio da se najprije dogovorimo oko sadašnjosti. Istaknuo je kako je jedna od karakteristika BiH društva sklonost prema negiranju činjenica i strah od zaključka. Najvažnija činjenica u razumijevanju BiH, tvrdi Vukoja, jest to da je BiH višenacionalna država u kojoj se 96% ljudi izjašnjavaju kao pripadnici nekog od tri konstitutivna naroda, što se više puta pokazalo na izborima, kao i na popisu stanovništva. Često se, kaže, događa da se radi na ideologizaciji stvarnosti, umjesto da se ona konceptualizira. Vukoja vidi budućnost BiH u jednom federalističko-konsocijacijskom modelu, kakvih postoji čitav spektar, a u kojem će svi legitimni interesi svih naroda i građana biti zadovoljeni.
Europarlamentarac Tonino Picula, za početak je podijelio s gostima jednu misao koja mu je pala na pamet dok je, poslije nedavnih nemilih događaja u Ukrajini, razgovarao sa ukrajinskim ambasadorom u EU. Misao je sljedeća: izgleda da svako toliko, deset, dvadeset, ili više godina, slabosti međunarodnog političkog poretka i nereagiranje, učine neku zemlju simbolom slabosti međunarodne politike. Dodaje još kako je BiH jednom prilikom opisao i kao „državu s ugrađenim tvorničkim greškama“, pa se treba zapitati i o tvornici u kojoj je ta greška nastala, o nedostatcima daytonskog poretka. Nedavni prijedlog, da se u pregovorima EU i BiH predstavnika odvoje tehnički od političkih razgovora, nije dobar, a budući da je izborna godina i mandati se privode kraju, za nekakve veće promjene, poput onih koji su se dogodili između Kosova i Srbije, vremena više nema. Picula za sebe kaže da je pristalica novog političkog angažmana u BiH.
Gospodin Stier je na pitanje o važnosti Rezolucije Europskog parlamenta odgovorio je kako je po prvi puta u jednom službenom dokumentu institucije Europske unije naznačena opasnost od centralizma. Dodaje kako se to ne bi dogodilo da Hrvatska nije ušla u EU i da europarlamentarci nisu krenuli u razgovore s kolegama. Stier smatra kako je drugi amandman na Rezoluciju prekretnica u razumijevanju pravog problema te nudi rješenje kroz federalne solucije. Upravo federalizam omogućava da funkcioniraju složene države, a prijelaz iz daytonskog u europski okvir BiH treba učiniti koristeći federalna iskustva drugih država, kao što je Belgija. Kao tračak nade iznio je informaciju da je u proteklih par godina umnogostručen postotak Bošnjaka u BiH koji načelno nisu protiv federalnog uređenja zemlje.
Sljedeće pitanje moderatora bilo je kako komentiraju ponovnu promjenu stajališta ministrice Vesne Pusić o trećem entitetu kao jednoj od opcija rješavanja BH pitanja.
Picula je odmah odgovorio kako je hrvatsko pitanje otvoreno, ali da se mora pripaziti „da ga Hrvati sami ne zatvore jednom vrstom ponavljanja određenih političkih grašaka iz prošlosti i inzistiranju na nečemu za što ovoga trenutka ne mogu dobit podršku, tamo gdje ovoga trenutka podršku možemo dobiti“. Dodao je još da je „naravno, pitanje trećeg entiteta, bez daljnjeg, otvoreno za raspravu“. Međutim, Picula misli da to „nije dobro rješenje“, te da ima rješenje za koje misli da bi ovoga trenutka mogao bolje držati vodu od razgovora o trećem entitetu. To rješenje je „kantonizacija cijele Bosne i Hercegovine“, model koji će težiti švicarskoj konfederaciji. S tim da se smanji glad za administracijom, i da taj model može jamčiti nacionalna i ljudska prava. Što se tiče Republike Srpske, Picula smatra kako je treba također kantonizirati da bi bila što manje asimetrična za takav budući ustroj.
Stier se nadovezao s pitanjem „a gdje se to danas nalazimo“, te podsjetio kako upravo centralističke snage odbijaju bilo koje rješenje koje bi omogućilo da jedan narod dođe do mogućnosti birati svoje predstavnike. Istaknuo je kako žali što su te snage, čim su se vratile u Sarajevo s pregovora od 1. listopada, krenule u blokadu netom dogovorenih točaka, odnosno načela.
Vukoja je podsjetio kako je treći entitet, recimo u 2006. godini, bio tabu tema te da je tada bilo rizično uopće javno govoriti o tome, jer bi se doveli u situaciju da budete sankcionirani. On, kao pojedinac i pripadnik konstitutivnog naroda, ni tada nije pristao na diktat da netko odlučuje koje su teme dobre a koje ne, te smo učinili sve da koncept trećeg entiteta postane jedna od legitimnih opcija koja se sve više čuje u Hrvatskoj i Međunarodnoj zajednici. Objasnio je kako je točniji naziv za treći entitet ustvari „višenacionalna federalna jedinica s hrvatskom većinom“, te iznio stav da ta opcija još uvijek nije najbolja, ali da se boji da bi uskoro mogla postati jedina, te, ako se i ona iscrpi, onda smo pred jednim rješenjem koje je loše za sve, a možda najlošije za Hrvate. Vukoja još jednom predlaže kombinaciju belgijskog i švicarskog modela koji će se prilagoditi legitimnim interesima svih naroda.
Uslijedilo je pitanje postoji li uopće politika EU prema BiH, i tko nju kreira i artikulira.
Europarlamentarac Stier je kratko odgovorio primjerom Catherine Ashton koja, prošle godine na vanjskopolitičkom odboru EU, na rezimeu svih događanja i pripreme pokroviteljstva vanjske politike EU, uopće nije spomenula BiH. Dodao je još kako stav članica EU nije jedinstven i da su određene članice čak minirale implementaciju dogovora od 1. listopada, te da treba izgraditi jedan novi pristup, koji će na Europskom vijeću dobiti potvrdu da je to službena politika EU, a sve do tada će se uvijek dogoditi da jedna od zemalja članica minira pregovore. Upozorio je još na utjecaj Turske, koja jasno ističe svoj stav i čiji je utjecaj prisutniji nego li onaj EU, te je podsjetio da je o tome više puta govorio upozoravajući da budućnost BiH nije u nekom novom Otomanskom carstvu nego u EU.
Tonino Picula je istaknuo da ponekad mehanizmi usklađenosti funkcija Europske unije bivaju neuštimani, odnosno dolazi do sudara institucija, a taj problem često dovodi do stvaranja vakuuma. Budući da priroda i politika ne vole vakuum, takvu situaciju nažalost često iskoriste određene snage kojima stabilnost nije prva na umu. Na ovo se nadovezao Stier primjerom Gazimestana prije 25.g. kada EU nije imala odgovor te rekao da ako EU hoće postati bitna u BiH mora imati zajedničku politiku s SAD-om. Picula je dodao i informaciju da je upravo SAD podržao inicijalno okupljanje šest zemalja Europe iz čega je kasnije nastala EU.
Gosti su odgovarali i na pitanje mogućeg utjecaja stanja u Ukrajini na stanje u BiH, a g. Vukoja je opisao pozadinu nedavnih prosvjeda u BiH, te ih nazvao „pokušajem da se revolucionarnim demosom, razvlaste konstitutivni narodi“. Zaključio je da je to klasičan unitarni hegemonistički koncept koji je već prepoznat u politici Harisa Silajdžića (slogan 100% BiH), nametanjem Komšića putem lažne socijaldemokracije a sada i preko ulice. Argumentacija i zahtjevi prosvjednika jasno su pokazali da su oni na fonu određenih velikobošnjačkih interesa. Sve je to na veliku štetu BiH.
Za kraj, gosti nisu htjeli previše riječi trošili na komentiranje izjava isluženih političara kao što su Stipe Mesić, Paddy Ashdown i Wolfgang Petritsch, nego su pozvali da se okrenemo budućnosti.
Zatim su uslijedila pitanja iz publike: Istraživanje g.Vukoje o legitimitetu Željka Komšića, pitanje o tome je li moguće promijeniti situaciju u BiH uz današnju garnituru političara, smjena Fahrudina Radončića, te pitanje o tome može li se utjecati na ponašanje stranke SDA koja je članica EPP-a budući da su HDZ, ali i HDZ BIH, članice EPP-a.
Odgovore na pitanja, kao i ostatak ove zanimljive i edukativne rasprave, pogledajte na cjelokupnoj snimci tribine. Fotogaleriju možete pogledati na službenoj facebook stranici ZKHS-a – FOTOGALERIJA (autorica: Jelena Stipović)
wpDiscuz