Published On: Sat, Oct 13th, 2012

Venecuela proslavila Dan domorodačkog otpora – borbe autohtonog indijanskog stanovništva za samoodređenje

Venecuela je jučer proslavila Dan domorodačkog otpora kako bi obilježila borbu autohtonog indijanskog stanovništva za samoodređenje, jedinstvo te kulturalnu različitost uslijed europske okupacije, prenosi Press TV.

Dan domorodačkog otpora je u Venecueli lokalna verzija Dana domorodačkog stanovništva, koje se slavi ovaj tjedan diljem američkog kontinenta kao kontra-proslava Kolumbovog dana. Kolumbov dan povlači sa sobom brojne kontroverze i protivnike. Američki antropolog Jack Weatherford izrazio je stav kako taj dan označava najveći val genocida nad indijanskim stanovništvom u povijesti, dok voditelj Američkog indijanskog pokreta Kolorada, Ward Chruchill smatra kako mitologiziranje i proslava europskog naseljavanja na američki kontinent samo olakšava ljudima proces izbjegavanja odgovornosti za svoje akcije ili akcije njihovih vlada prema indijanskom stanovništvu.

Domoroci, tj. Indijanci čine 1.5% stanovništva Venecuele, no brojni stanovnici imaju indijanske pretke. Prema posljednjem popisu stanovništva, domorodačko stanovništvo čini 44 različite etničke skupine podijeljene u 2888 zajednica. Ustav Venecuele iz 1999. godine osigurao je Indijancima dodatna prava postavši tako “najprogresivniji režim na polju indijanskih prava u ovoj regiji “, osiguravši im političke predstavnike na svim razinama vlasti. Ovaj potez bio je samo jedan u nizu brojnih koje su lijevo orjentirane vlade zemalja Južne Amerike poduzele u zaštiti i promicanju indijanskog naslijeđa. Podsjetimo se prvog vođe južnoameričke države, a koji i sam pripada autohtonom narodu, Eve Moralesa i reformi koje je poduzeo u zaštiti Zemlje.(vidi: Bolivija postaje prva država koja će zemlji dati podjednaka prava kao i ljudima)

U Sjevernoj Americi je Leonard Peltier, borac za prava indijanskog stanovništva, dao izjavu povodom proslave ovog dana. Inače, Peltier sjedi u američkom zatvoru od 1977. godine pod optužbom da je kao član Američkog indijanskog pokreta (AIM) ubio dva FBI-jeva agenta tijekom pucnjave koja je izbila u indijanskom rezervatu u Južnoj Dakoti.

Osuđen je na dva doživotna zatvora, a njegovo suđenje predmet je brojnih kontroverzi – Amnesty International njegov slučaj je u godišnjem izvještaju za SAD 2010. godine stavio pod “nepoštena suđenja”.

Znak podrške “sloboda za Peltiera”
U svom govoru Peltier se osvrnuo na proslavu Kolumbovog dana kao proslavu osobe čijim su dolaskom na američki kontinent počeli masovni pokolji Indijanaca, te je izjavio kako ne vidi bitnu razliku između proslave Kolumbovog dana i proslave dana Georga Busha u Iraku. Podsjetio je još jednom na tradicionalnu indijansku povezanost sa Zemljom, te podsjetio kako je “Zemlja naša majka, naš život, i sve što od nje uzmemo jednog dana će doći nekome na naplatu”.

“Svi mi trebamo biti zahvalni na onome što imamo, no ne smijemo zaboraviti ono što nam je oteto. Nema te slobode koju osobno mogu imati, a koja bi zamijenila ono što mi je uzeto. Ali ako bi ipak moje zatočeništvo i žrtva za naš narod mogli poslužiti kao put u bolju budućnost, zdraviju Zemlju i život cijelog čovječanstva – to bi nas spojilo u zajedničkoj borbi za zaštitu našeg naroda, naše djece, i generacija koje dolaze na ovu Zemlju – i bilo bi vrijedno toga.
Dan domorodačkog stanovništva treba postati način življenja koji prihvaća svakoga i podržava život, umjesto samo jednog slavljeničkog dana u godini”, izjavio je Leonard Peltier.

izvor(i): Press TV | hartford-hwp.com | www.und.edu |
Poštovani, molimo razmislite o doniranju projekta advance.hr – vaša potpora je nužna u očuvanju neovisnosti ovog medija.