Vlahušić: Želimo da Hrvatska uči iz našeg iskustva jer ćemo ovim investicijama promijeniti biografiju Dubrovnika i pokazati da znamo i možemo
Turistički biser Dubrovnik namjerava u idućih nekoliko godina aplicirati za fondove Europske unije s dvanaest velikih projekata koji ukupno vrijede više od 600 milijuna kuna.
Projekti su uglavnom pripremljeni, izrađuje se projektna dokumentacija i prikupljaju studije izvodivosti, a glavnina projekata trebala bi biti realizirana između 2018. i 2020. godine. U našem istraživanju htjeli smo saznati koliko su gradovi ažurni u pripremi projekata, kao i koliko su njihovi projekti održivi, isplativi i korisni lokalnoj zajednici. Neki gradovi tako, poput Imotskog, imaju samo jedan pripremljen projekt, dok ih drugi pišu na desetke.
Povijesna baština
Dubrovnik je dobar primjer grada koji se ozbiljno priprema za EU fondove, no njihov naglasak nije na inovaciji već obnovi postojećih objekata.
– Želimo da Hrvatska uči iz našeg iskustva, jer ovim projektima, uz dva velika državna projekta izgradnje Pelješkog mosta i Zračne luke, potpuno mijenjamo biografiju Dubrovnika i pokazujemo da znamo i možemo – komentira dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić. Velik dio projekata usmjeren je očuvanj kulturne i povijesne baštine, a čak 195 milijuna kuna namjerava se uložiti u obnovu starodubrovačkog renesansnog vodovoda. Cilj je projekta obnova trase ranorenesansnog gravitacijskog vodovoda od izvorišta u Šumetu do dubrovačkog naselja Nuncijata, a duž osam i pol kilometara vodovoda namjeravaju se postaviti različiti prateći objekti.
Turistička ponuda
Tako će biti sagrađena šetnica i biciklistička staza te postavljeni informativni sadržaji. U Gradu vjeruju da će uređena trasa biti u funkciji prezentacije ove povijesne baštine domaćoj i inozemnoj javnosti te obogatiti i unaprijediti ukupnu turističku ponudu. Ministarstvo turizma potpomaže ovaj projekt sredstvima za projektnu dokumentaciju kojom će se realizirati plan uređenja područja, no u gradskoj upravi nadaju se kako će glavnina sredstava biti namaknuta iz europskih fondova konkurentnosti i kohezije, koji podupiru pripremu i provedbu programa razvoja kulturne baštine. Dubrovnik bi, dobije li sredstva, htio obnoviti i dva važna renesansna ljetnikovca – Restić i Lazarević (Gučetić). Procjenjuje se da će ljetnikovac Restić biti obnovljen za 4,2 milijuna eura, dok bi Lazarević koštao nešto više – 5,5 milijuna eura.
Uređenje luke Gruž
U planu je i obnova samostanskog kompleksa na Lokrumu, uređenje povijesnog parka Gradac, sanacija atrija Kneževa dvora koji je mjestimice u izrazito lošem stanju, uređenje arheološke šetnice u predziđu tvrđave Revelin te šetnice uz rijeku Omblu s vezovima i marinom. Dva važna projekta namijenjena su i dubrovačkoj gradskoj jezgri koju Grad želi energetski obnoviti i kvalitetnije njome upravljati. Daleko najveći je projekt uređenje novog terminala luke Gruž koji sa svojih 300 milijuna planiranih kuna nadmašuje ostalih jedanaest projekata. U planu je kompletno uređenje novog terminala s infrastrukturom i gradnjom popratnih komercijalnih sadržaja.
PRIPREMLJENO ČAK 20 PROJEKATA: Karlovac dobio 36,7 mil. kn za slatkovodni KAquarium
Uz Karlovac se uvijek vezao epitet “grad na četiri rijeke”, a blizina Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre oduvijek je bila podloga za razvoj gradskog identiteta. Stoga se karlovačka gradska uprava u posezanju za europskim sredstvima odlučila baš za taj put pa je, od dvadeset pripremljenih projekata, najvredniji projekt uređenje slatkovodnog akvarija – KAquariuma.
Tako od ukupno 59 milijuna kuna planiranih projekata čak 36,7 milijuna pripalo je uređenju KAquariuma. Pristupit će se gradnji bazenskog kompleksa, multimedijske i izložbene dvorane, konferencijskog prostora, suvenirnice, ulaznog dijela te vanjskog prostora namijenjenog rekreaciji, a zanimljivo je da je projektom predviđeno financiranje gotovo u potpunosti od strane EU, dok će Karlovac participirati samo sa 1,72 posto ukupne vrijednosti projekta, i to samo za plaće djelatnika koji ga pripremaju.
Kako gradovi koriste novac EU fondova
Većina hrvatskih gradova ozbiljno je shvatila ideju europskih fondova i pripremaju manje ili veće projekte kojima namjeravaju povući financijska sredstva iz europskog proračuna. Pokazuje to istraživanje Jutarnjeg lista provedeno na reprezentativnom uzorku od 20 manjih ili većih hrvatskih gradova koje smo zamolili da nam dostave podatke o pripremljenim projektima koje namjeravaju poslati Europskoj uniji. U prvom nastavku donosimo najvažnije projekte koji će, budu li svi provedeni, predstavljati pravu renesansu Dubrovnika. Sutra objavljujemo pregled projekata dvaju najvećih hrvatskih gradova – Zagreba i Splita – koji su se ozbiljno potrudili sastaviti poprilično veliku listu stotine milijuna eura vrijednih projekata, pa tako samo Zagreb ima spremna čak 43 projekta.
wpDiscuz