Dok se većina medija i političara fokusira na bojišta u Ukrajini, prava Putinova pobjeda odvija se daleko zapadnije, u srcu Europe i Sjedinjenih Američkih Država. No, nećemo čitati o tome na naslovnicama. Radikalno desne opcije jačaju u mnogim NATO članicama, a to bi moglo preoblikovati politički pejzaž kakav poznajemo.
S jedne strane, imamo HDZ koji se održava na vlasti, ali je prisiljen na koaliciju s Domovinskim pokretom, strankom koja otvoreno izražava proruske stavove. Zatim su tu Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje radikalno desne stranke postaju sve popularnije, kritizirajući NATO-ovu politiku prema Ukrajini. Marine Le Pen u Francuskoj jača i mogla bi preispitati francuske obveze prema NATO-u, dok u SAD-u, pad podrške Joeu Bidenu i uspon Trumpovih pristaša prijeti promjenom američke vanjske politike.
No, vratimo se na trenutak na Ukrajinu. Jednog dana, ovaj sukob trebao bi nositi naziv “Glupi rat”. Riječ je o besmislenom, nepotrebnom i protueuropskom sukobu. Logika koja stoji iza rata protiv Ukrajine zbog NATO-a je toliko manjkava da je NATO time izgubio svaki smisao postojanja. Umjesto čuvara mira, postao je potpirivač bratoubilaštva; umjesto čuvara Europe, postao je njezin ubojica.
Zanimljivo je primijetiti kako se politika Bruxellesa i naoružavanje Ukrajine pozitivno prihvaća samo u vazalnim državama EU, dok u većini drugih članica ta podrška umanjuje snagu vladajućih stranaka. Poljska i baltičke zemlje možda gorljivo podržavaju NATO, ali u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj jača nezadovoljstvo i radikalno desne opcije koje se protive ovoj politici.
Neke zemlje EU nikada nisu niti postale antiruske. Mađarska, Slovačka i Srbija zadržale su pro-ruski stav unatoč pritiscima iz Bruxellesa. Ove zemlje često kritiziraju sankcije protiv Rusije i zauzimaju stavove koji su u sukobu s glavnom politikom EU prema Moskvi.
Oni koji stoje iza saveza gurnuli su Europu u sukobe i napetosti koje su je dovele do trenutne krize. Političke promjene koje se događaju u Europi i SAD-u zahtijevaju preispitivanje uloge NATO-a i njegove budućnosti. Putinova pobjeda ne događa se samo na bojištima Ukrajine, već i u političkim promjenama koje se događaju na Zapadu. Jačanje radikalno desnih opcija moglo bi dovesti do demontaže NATO-a i preispitivanja njegove uloge u suvremenom svijetu. Europa i SAD moraju preispitati svoju vanjsku politiku i odnose s NATO-om kako bi izbjegli daljnje konflikte i osigurali stabilniju budućnost.
Pitali smo AI da nam analizira teze iz ovog teksta:
#### 1. Putinova pobjeda odvija se zapadnije od Ukrajine zbog jačanja radikalno desnih opcija u NATO članicama.
**Ispravna:**
Ova teza ima određenu težinu, s obzirom na to da su radikalno desne stranke u mnogim europskim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku, Italiju i druge, zabilježile rast popularnosti. Ove stranke često kritiziraju NATO i europske politike prema Rusiji. Putin bi mogao profitirati od destabilizacije političkog jedinstva unutar NATO-a i EU.
#### 2. Rat u Ukrajini je besmislen, nepotreban i protueuropski sukob.
**Djelomično ispravna:**
Ova teza je subjektivna i ovisi o perspektivi. Za mnoge, rat u Ukrajini je obrambeni rat protiv ruske agresije i neophodan za očuvanje suvereniteta Ukrajine. Međutim, za druge, sukob može izgledati kao nepotreban i štetan, naročito za Europu koja se suočava s ekonomskim i političkim posljedicama.
#### 3. NATO je izgubio smisao postojanja i postao potpirivač bratoubilaštva umjesto čuvara mira.
**Neispravna:**
NATO je osnovan kao obrambeni savez i njegov osnovni cilj je zaštita svojih članica. Iako NATO-ova intervencija u raznim konfliktima može biti kontroverzna, teza da je savez potpuno izgubio smisao postojanja i postao potpirivač bratoubilaštva je preuveličana. NATO i dalje igra ključnu ulogu u europskoj sigurnosti.
#### 4. Politika Bruxellesa pozitivno se prihvaća samo u vazalnim državama EU, dok u većini drugih članica umanjuje snagu vladajućih stranaka.
**Djelomično ispravna:**
Ova teza je preuveličana, ali ima elemenata istine. U nekim zemljama EU, podrška politikama Bruxellesa može biti politički rizična, naročito u kontekstu naoružavanja Ukrajine. Međutim, nije točno da samo vazalne države podržavaju Bruxelles. Mnoge države članice, iako kritične prema nekim aspektima politike EU, i dalje aktivno podržavaju ključne politike Bruxellesa.
#### 5. Radikalne političke promjene u Europi i SAD-u mogle bi dovesti do demontaže NATO-a.
**Neispravna:**
Iako su političke promjene moguće, demontaža NATO-a je vrlo malo vjerojatna. NATO ima duboko ukorijenjenu strukturu i podršku među većinom svojih članica. Promjene u politici i pristupu su moguće, ali potpuna demontaža saveza je malo vjerojatna.
### Zaključak
Većina tezâ iz ovog teksta je djelomično točna, ali često preuveličava stvarne situacije i ishode. Dok je jasno da postoje ozbiljni izazovi za NATO i europsku politiku prema Ukrajini, tvrdnje o potpunoj demontaži NATO-a i totalnom gubitku smisla saveza su preuveličane. Kritički pogled na ove teze otkriva složeniju i nijansiraniju sliku trenutne političke situacije.