VELIKA NACIJA: ‘Poljska se nalazi u najvećoj krizi od 2. svjetskog rata, ali izbjeglice iz Ukrajine i dalje su dobrodošle’

Na vrhuncu migrantske krize 2015. godine u Europu je dnevno dolazilo 13.000 izbjeglica s Bliskog istoka. Za razliku od te tadašnje ogromne brojke, 8. ožujka ove godine je zabilježeno 141.000 izbjeglica iz Ukrajine.

Tim riječima o gotovo 11 puta većem dolasku unesrećenih je povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u Poljskoj Rafal Kostrzynski pokušao predočiti razmjere humanitarne katastrofe s kojom se suočava ne samo Ukrajina, već i Europa.

Na teritorij Europske unije je stiglo oko šest milijuna ukrajinskih izbjeglica, od čega je Poljska primila više od pola.

Prije napada Rusije na Ukrajinu, UNHCR je u Poljskoj imao osam zaposlenih. Sada ih je 95, a planirano je da vrlo brzo angažiraju više od 300 osoba, naveo je Kostrzynksi, uz konstataciju da je razlog jačanja sastava te agencije svjetske organizacije najveća kriza u Europi poslije Drugog svjetskog rata. Iznio je podatak da i sada u Poljsku dolazi oko 20.000 ukrajinskih izbjeglica dnevno.

U Poljsku su od početka rata ušla 3,3 milijuna Ukrajinaca. Svi se nisu zadržali u Poljskoj, ali se procjenjuje da ih je u toj zemlji između 1,5 i dva milijuna, od čega su 95 posto žene i deca.

Kostrzynski je ocijenio da je najjeftinija i najefikasnija podrška izbjeglicama davanje novčane pomoći jer “prognani najbolje znaju što im najviše treba, ne moraju to uvijek biti higijenski proizvodi ili deke”.

Četveročlana obitelj iz Ukrajine tijekom prva tri mjeseca boravka u Poljskoj može dobiti pomoć veću od 1500 eura. Takvu podršku je dobilo oko 60.000 Ukrajinaca koji u Poljskoj ne traže azil, jer im domaćini omogućavaju besplatno obrazovanje i liječenje i socijalnu zaštitu, uz mogućnost zaposlenja, na 18 mjeseci.

“Ali to ne znači da više nisu izbjeglice”, naglasio je Kostrzynski.

Ministarstvo kulture u Varšavi je već 23. veljače, dan prije početka napada Rusije na Ukrajinu, na osnovu najava invazije formiralo tim za pružanje pomoći u zaštiti ukrajinskih spomenika, koji je počeo raditi dva tjedna kasnije, izjavila je direktorica poljskog Nacionalnog instituta za kulturno nasljeđe Katarzyna Zalasinska.

Radi se o našoj legalnoj, moralnoj i potpuno apolitičnoj obavezi da pružimo podršku, ocijenila je Katarzyna Zalasinska, uz podatak da je u Ukrajini do 10. svibnja zabilježena više od 320 uništenja kulturnih objekata, uključujući gotovo 120 vjerskih.

Dva do tri puta mjesečno u Ukrajinu upućujemo pomoć, kao što su materijali za zaštitu od požara kulturnih objekata, vatrogasni aparati, kutije za zaštitu umjetničkih djela, rekla je Katarzyna Zalasinska.

Zadatak njenog tima je i koordinacija međunarodnih napora iz zemalja kao što su Francuska, Švedska i Mađarska, davanje savjeta, organiziranje prijevoza pomoći.

Teško je zaštititi velike objekte, ocijenila je Katarzyna Zalasinska i iznijela podatak da je samo tijekom travnja 35 ukrajinskih institucija uputilo u Varšavu 105 zahtjeva za pomoć.

Naš mandat je da odgovorimo na sve pozive i zahtjeve. Poljska je jedina članica UNESCO-a koja je oformila takav tim, izjavila je Katarzyna Zalasinska.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova u Varšavi Lukasz Jasina je naveo da vlada pokušava pomoći izbjeglicama koje su se zadržale da se integriraju u domaće društvo, u čemu olakšavajuću okolnost predstavlja činjenica da u Poljskoj postoji ukrajinska manjina i ekonomski migranti iz te zemlje.

Uvijek je dobro za imigrante da imaju nekakvu osnovu. Poljska je i dalje otvorena za izbjeglice. Nema mnogo incidenata, vjerojatno zbog sličnosti u kulturi i zajedničke povijesti, iako je ona imala užasne periode, rekao je Jasina, ali je konstatirao da bi, “poslije dva mjeseca entuzijazma”, moglo doći do krize. Jer neće biti posla za dva milijuna izbjeglica i sve ovisi o ekonomskoj situaciji.

Što se tiče budućnosti, Jasina tvrdi da samo ruski predsjednik Vladimir Putin može zaustaviti rat u Ukrajini.

Nismo sigurni da Putin to želi, pa smo spremni na vrlo dug sukob, izjavio je Jasina, navodeći da su ruske rakete pale na samo 10 kilometara od granice s Poljskom.

Tijekom američkih napada na Srbiju 1999. godine jedna raketa je pogodila Sofiju, što je objašnjeno kao greška. Nismo sigurni da Rusija neće napraviti sličnu grešku u Poljskoj, rekao je Jasina.

On je naveo da u Poljskoj više nitko ne dovodi u pitanje veće prisustvo vojnika NATO u toj zemlji.

Svima je jasno da je to neophodno i da mi nismo izazvali eskalaciju sukoba, izjavio je Jasina.

Podršku Ukrajincima pružaju i poljske nevladine organizacije, kao što je Obrazovna fondacija Culturelab, koja šalje pomoć u Ukrajinu i prevodi obrazovni materijal na ukrajinski jezik. Ta organizacija pruža pomoć djeci od tri do šest godina. Jedan program je vezan za obrazovnu, zdravstvenu i psihološku pomoć malim izbjeglicama u Poljskoj, a drugi za pružanje podrške Ukrajincima u samoj Ukrajini. Djeca u Poljskoj prikupljaju hranu, lijekove i higijenska sredstva i šalju ih u Ukrajinu.

Poljske centralne i lokalne vlasti imaju različite procjene o tome koliko je ukrajinskih izbjeglica našlo posao u zemlji u koju su stigle bježeći od rata – između 100.000 i 400.000.

Organizacija Arche ima preciznije podatke vezane za svoju vrlo konkretnu inicijativu pružanja pomoći izbjeglicama da se zaposle. Od prve ideje do realizacije su protekla dva tjedna, a zahvaljujući tome je Varšava dobila restoran “Garmaz od Ukrainek”, jedino mjesto u glavnom gradu Poljske gdje se služe tradicionalna ukrajinska jela. U restoranu je zaposleno šest Ukrajinki, od kojih su pet izbjeglice, bez ranijeg iskustva rada u kuhinji. Sve rade pod istim uvjetima kao da su državljanke Poljske.

Što se tiče situacije na granici, na prelazu Dorohusk se 11. svibnja na ulazak iz Poljske u Ukrajinu čekalo oko 11 sati. U koloni dugoj 15 kilometara su dominirali kamioni s prikolicama različitih veličina, natovarenih automobilima. S druge strane prelaza, u koloni za ulazak iz Ukrajine u Poljsku, brojne slične prikolice su bile prazne.

Objašnjenje pripadnika poljske Granične policije je da je Ukrajina smanjila poreze i carine na polovne automobile, zbog čega stižu iz svih dijelova Europe. Na pitanje zašto bi se polovni automobili u tolikom broju kupovali u zemlji koja je u ratu, odgovor je ukazivanje na činjenicu da se, što se teritorije tiče, radi o drugoj najvećoj europskoj državi nakon Rusije, i da se na zapadu Ukrajine sukob mnogo manje osjeća nego na istoku i jugu.

Policajci na Dorohusku znaju o čemu govore – na tom prelazu je 7. ožujka više od 20.000 izbjeglica ušlo iz Ukrajine u Poljsku. Granična služba navodi da je izbjeglicama bilo omogućeno da u Poljsku uđu pješice i da je na vrhuncu krize skoro četvrtina Ukrajinaca prešla granicu bez putovnice jer su im bili dovoljni izvod iz matične knjige rođenih ili osobna karta.

Sada je na Dorohuski taj broj sveden na prijem oko 900 izbjeglica dnevno, kojima se i dalje nude okrepljenje, besplatne telefonske SIM kartice, pomoć prevoditelja, besplatni prijevoz do Varšave, Krakova i njemačke granice, prijem u prihvatne centre i lokalne obitelji. Poljaci spremni da prime izbjeglice dobivaju od države oko 30 eura dnevno po osobi, tijekom četiri mjeseca.

U prihvatnom centru na varšavskom sajmu “Ptak Warsaw Expo” nalazi se oko 5000 izbjeglica iz Ukrajine.

Taj prostor bi trebalo biti domaćin međunarodnih okupljanja stručnjaka iz robotike, prehrane, hotelijerstva, drvne industrije i solarne energije, a sada je ugostio oko 5000 izbjeglica iz svih dijelova Ukrajine. U jednom trenutku tu je bilo smješteno 9000 prognanih.

Sajamske hale su pretvorene u ogromne spavaonice, nekadašnji restorani su sada prostor za igru djece, a dvorane za konferencije su menze sa 150 mjesta. U tom prihvatom centru su uglavnom smještene žene, deca i starije osobe.

Neki su u Poljsku stigli preko Rusije i baltičkih republika, ostavljajući sve za sobom, čak i kućne ljubimce. Drugi su u tri torbe spakirali sve što su mogli jer su pola sata ranije obaviješteni da moraju napustiti domove, ali se većina slaže da nisu očekivali rat s Rusijom i tvrde da se jednog dana žele vratiti u Ukrajinu. Mnogi naglašavaju da se na povratak neće odlučiti dok se ne promijeni režim u Moskvi.

Na Sajmu tvrde da imaju prostora za 20.000 ljudi i nadaju se da ih neće toliko morati prihvatiti.

U Varšavi se pored Željezničke stanice Istok nalazi šatorski tranzitni punkt za izbjeglice, kojim upravlja Poljski centar za međunarodnu pomoć, u suradnji s Norveškim savjetom za izbjeglice i gradskim vlastima.

Przemyslav Rembielak iz Poljskog centra za međunarodnu pomoć navodi da je taj prihvat organiziran zbog izbjeglica koje su se prvih dana ruskog napada na Ukrajinu našle na željezničkim stanicama, nepripremljenim za prijem tolikog broja ljudi, posebno djece.

Rembielak ističe da ima iskustva u radu s izbjeglicama u Libanu, Etiopiji i Južnom Sudanu, ali da je njegova domovina poseban izazov.

Veličina tranzitnog centra je 6000 kvadratnih metara, broj izbjeglica se utvrđuje laserima, na raspolaganju su im topli obroci, medicinska pomoć, psihološka podrška, prostor za djecu, tri Wi-Fi mreže, 100 priključaka za mobilne telefone, besplatne SIM kartice, zona za pse i mačke.

Neposredno nakon dolaska, izbjeglice obično tvrde da im “ništa ne treba”. Već nakon jednog sata aktivnije komuniciraju, zaključuje Rembielak.