Održan je sastanak Kongregacije za nauk vjere, ali na dnevnom redu nije bio međugorski fenomen.
Sastanak nije održan posljednje srijede u mjesecu (24. lipnja), već 17. lipnja i na dnevnom redu, kako doznajemo u Vatikanu, nije bio dossier o Međugorju koji je Kongregaciji za nauk vjere predala vatikanska komisija koju je 2010. godine osnovao Benedikt XVI.
Sljedeći sastanak Kongregacije za nauk vjere održat će se poslije ljetnih mjeseci, a vjerojatno i poslije biskupske sinode koja će se održati u listopadu, što znači da bi međugorsko pitanje moglo eventualno doći na red krajem 2015. Papa Franjo je potpisanom dopisniku u zrakoplovu na povratku iz Sarajeva kazao kako će Kongregacija za nauk vjere o Međugorju raspraviti vjerojatno na sastanku četvrte srijede u mjesecu (feria quarta).
Razvile su se rasprave oko toga što bi Kongregacija za nauk vjere mogla odlučiti i predložiti papi Franji na usvajanje. Istodobno se obilježila 34. godišnjica navodnih ukazanja Gospe u Međugorju. To je još više, posebno u Italiji, razvilo maštu oko mogućih vatikanskih odluka. Na sastancima „feria quarta” Kongregacije za nauk vjere, kojoj je na čelu njemački kardinal Gerhard Ludwig Müller (skeptičan glede navodnih ukazanja) sudjeluje ukupno 25 kardinala i biskupa među kojima i državni tajnik kardinal Pietro Parolin, pročelnik Kongregacije za evangelizaciju naroda Fernando Filoni, predsjednik Papinskog vijeća za zakonske tekstove Francesco Coccopalmerio, nadbiskup Napulja kardinal Crescenzio Sepe, nadbiskup Beča kardinal Cristoph Schönborn (koji je pozitivno raspoložen prema Međugorju) i nadbiskup Bordeauxa kardinal Jean-Pierre Ricard.
Dokumentu koji je sročila vatikanska komisija za Međugorje kojoj je bio na čelu kardinal Camillo Ruini, a koji još nisu dobili svi kardinali sudionici sastanka „feria quarta”, bit će, kako doznajemo u Vatikanu, pridodani novi dokumenti. Njihov zaključak će samo biti savjetodavan za papu Franju koji bi trebao donijeti neki sud u međugorskom fenomenu. Dakle, još nije donesena nikakva odluka ni Kongregacije za nauk vjere koja nije ni imala međugorski fenomen na dnevnome redu.
Ono što se do sada pojavljivalo u medijima, kako u Hrvatskoj tako i u Italiji, o mogućim odlukama nije vjerodostojno. Prenošeni su neki izvori, dakle raspoloženja pojedinaca prema međugorskom fenomenu, ali službene odluke još nema. Prevladavale su negativne ocijene, posebno nakon nekih izjava pape Franje o vidiocima. Premda iz Ruinijeve komisije nisu dolazile nikakve naznake, ipak se držalo kako ona nije bila preoštra prema Međugorju. Odnosno komisija je sugerirala kako bi se Međugorje moglo pretvoriti u posebno svetište ili ga uključiti u neku drugu biskupiju (sada je po Mostarskom), te se držalo kako bi trebalo bolje, duhovno i pastoralno, pripremiti hodočasnike i vidioce. Dakako da ti prijedlozi nisu obvezujući za Kongregaciju za nauk vjere, koja bi mogla donijeti sasvim drugačiju odluku, a koja također nije obvezujuća za Papu.
Večernji list