U Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS) usvojena je odluka o raspisivanju referenduma o nametnutim odlukama visokog predstavnika, posebno o Sudu i Tužiteljstvu BiH. Iako su Hrvati u BIH najpogođeniji takvim odlukama, o privilegiji kakvu imaju Srbi u BIH, oni mogu samo sanjati. Naime, odlukama visokih predstavnika potpuno je izmjenjena jezgra Daytona u području koji zadire čak i u preddaytonska ustavna prava koja su Hrvati u BIH imali, prava koja se tiču konstitutivnosti. Čudi stoga što HNS po pitanju procesa vraćanja daytonskih nadležnosti Hrvatima u BIH, uopće do sada nije izišao s vlastitim stavom. Naime svako ulaženje u pregovore o izmjeni Ustava BIH iz pozicije diskriminiranog loše je rješenje. Hrvati u BIH trebali bi biti prvi i najglasniji u pozivanju na izvorni Dayton i pozivanje na poštivanje međunarodno potpisanih ugovora. No za sada takvog artikuliranog političkog diskursa nema.
Nakon dvodnevne burne rasprave za ovu odluku, koju je inicirao entitetski predsjednik Milorad Dodik, glasovalo je 45 zastupnika, nitko nije bio protiv, a 31 zastupnik je bio suzdržan.
Zastupnik Koalicije „Domovina“ uz znak protivljenja napustili su skupštinsku dvoranu prije glasanja.
Na osnovu Dodikovog prijedloga, referendumsko pitanje o kojem će se izjašnjavati građano glasi: “Da li podržavate neustavno i nezakonito nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice, a posebno nametnute zakone o Sudu i Tužiteljstvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru Republike Srpske?”.
Usvojen je i amandman Kluba zastupnika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS kojim se za dan održavanja referenduma utvrđuje prvi tjedan po isteku 50 dana od dana stupanja na snagu odluke o referendumu. Odluka će, predviđeno je usvojenim amandmanom, stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku RS“.
Međutim, da bi skupštinska odluka stupila na snagu, mora biti potvrđena i u Vijeću naroda RS-a, ali neće dobiti suglasnost Kluba Bošnjaka.
Šef tog kluba Mujo Hadžiomerović potvrdio je da će bošnjački izaslanici pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa na odluku o referendumu u RS-u o Sudu i Tužiteljstvu BiH.
Ukazao je da će bošnjački klub iskoristiti sva pravna sredstva da bi osporili odluku o referendumu, jer „nanosi ogromnu štetu“.
Tijekom dvodnevne oštre skupštinske rasprave opozicija u RS je isticala da ni oni nisu zadovoljni radom državnih pravosudnih institucija, ali su protiv manipulacije građana referendumom, što, kako tvrde, i ovaj put radi Dodik i vlast u RS.
S druge strane, Dodik uvjerava da Daytonski sporazum i Ustav RS daju tom bh. entitetu pravo da organizira i sprovodi referendum na svojoj teritoriji, odbacujući kao neargumentirane tvrdnje pojedinih predstavnika međunarodne zajednice da RS nema pravo na ovakav potez.
Dok entitetski predsjednik odluku o referendumu naziva povijesnom, opozicionari smatraju da ona vlastima RS-a služi kao sredstvo pritiska na međunarodne predstavnike u nastavku strukturalnog dijaloga te da referenduma ipak neće biti, kao što nije održan ni 2011.godine.
Dodik je u završnom obraćanju zastupnicima parlamenta RS-a, na kraju dvodnevne rasprave o referendumu o Sudu i Tužiteljstvu BiH, rekao da neće mijenjati referendumsko pitanje te da će njegov cilj uvijek biti “politička borba protiv nepravnih odluka visokog predstavnika i da će to uvijek biti njegova borba“.
Kazao je da njegova politička odgovornost kao predsjednika i konzultacije koje je imao s određenim faktorima, koje nije imenovao, nalagala je da povuče potez predlaganja referenduma.
U obraćanju parlamentu ponovo je govorio o statusu koji je RS imala nakon rata i poratnim godinama pa do razdoblja kada je međunarodna zajednica odlučila da, kako kaže, iz ‘daytonske uđe u briselsku fazu’, te da je s visokim predstavnikom Volfgangom Petričem došlo do nametanja zakona i odluka i time ”kršenja međunarodnog prava”.
”Ključni trenutak razgradnje RS je ukidanje njene fiskalne suverenosti, uvođenje službe neizravnih poreza na razini BiH. Tada, mimo ustava, RS je prihvatila da BiH postane fiskalni subjekt…”, naveo je, između ostalog, Dodik i postavio pitanje što BiH ima od zatim uspostavljenih Oružanih snaga BiH, čiji brojčani sastav treba svesti na 2.000 pripadnika.
Takva BiH je, kaže, došla u fazu stalnih pritisaka međunarodnog faktora, koji je najizražajniji bio u vrijeme visokog predstavnika Paddyija Ashdowna, kada se željelo potpuno razvlastiti RS.
”Daytonski sporazum je devastiran od strane međunarodne zajednice”, rekao je on ističući da je tada pokrenuta priča o funkcionalnoj BiH, uz jačanje državnih, na uštrb entitetskih institucija.
Govorio je o uspostavljanju novih institucija na razini BiH, iako nisu bile predviđene ustavom i konstatirao da je sada došlo vrijeme da se postavi pitanje postojanja tih institucija. Izrazio je žaljenje zbog različitih stavova o referendumu, koji su se čuli tijekom rasprave, uz stav da očigledno ta inicijativa nije dobro shvaćena od nekih zastupnika.
wpDiscuz