S obzirom na to da još uvijek nije donio odluku u ovom predmetu i da je formiranje domova naroda na nivou FBiH i države BiH još uvijek neizvjesno, od Ustavnog suda BiH tražili smo da nam dostavi informaciju kada će se najviša instanca sudske vlasti izjasniti o apelaciji Borjane Krišto.
“Predmet je u radu i o istom će se raspravljati na nekoj od narednih Plenarnih sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, kazali su nam iz Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH ranije je po identičnoj apelaciji Bože Ljubića osporio odredbe Izbornog zakona BiH, zbog čega se kompletna država dovela u konfuznu situaciju kada je riječ o implementiranju rezultata izbora.
Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić još u januaru je upozorio da HDZ apelacijom Borjane Krišto pravi alibi za scenarij blokade države.
“Sada je valjda svima jasno da HDZ želi legalizirati rezultate etničkog čišćenja, jer im je sporna ustavna odredba, čiji je smisao upravo nepriznavanje onoga što je prouzrokovao rat, u smislu protjerivanja svih građana na području FBiH. Odredba o tome da se iz svakog kantona može birati po najmanje jedan delegat iz svakog naroda, ako je makar jedan takav zastupnik izabran u skupštine kantona, dio je Ustava FBiH još od Vašingtonskog sporazuma iz 1994. godine”, naveo je Nikšić.
Ustavni sud BiH tražio je mišljenje i od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka u vezi s apelacijom Borjane Krišto. Inzko je u svojstvu prijatelja suda (amicus curiae) 7. maja sudijama u Ustavnom sudu BiH dostavio svoje mišljenje.
On je u odgovoru naveo da odredbe Ustava Federacije BiH ne bi trebalo proglašavati neustavnim te da postojeći sistem izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH osigurava jednakost svih naroda u entitetu.
Ustavna odredba da se iz svakog kantona u Dom naroda FBiH bira najmanje po jedan delegat iz reda konstitutivnih naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu, za OHR je opravdana.
“Odredba omogućava konstitutivnim narodima koji su manjina u nekom kantonu da imaju pravo na ‘vitalni nacionalni interes’ zaštićen u tom kantonu, čak i kada je samo jedan od njihovih delegata izabran u skupštini. Odluka da takav delegat nema pravo da zastupa konstitutivni narod kojem pripada u Domu naroda Parlamenta FBiH utjecala bi na njegovu sposobnost da zaštiti nacionalni interes konstitutivnih naroda na kantonalnom nivou”, piše u odgovoru OHR-a.
OHR navodi da bi se u procesu odabira delegata i dalje trebao koristiti popis iz 1991. godine sve dok se u potpunosti ne provede Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Sporazum o izbjeglicama i raseljenim osobama.
wpDiscuz