Ustavni sud BiH odbio Komšićev zahtjev za privremenom mjerom

Formiranje vlasti u BiH i izbor delegata u Domove naroda teći će po odlukama koje je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo 2. listopada ove godine. Ustavni sud BiH je odbio prijedlog za izricanje privremene mjere da se obustavi izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, što je tražio protuustavni član Predsjedništva BiH Željko Komšić u svom zahtjevu za ocjenu uslkađivanja Schmidtovih odluka o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH s Ustavom BiH.

Odluka Ustavnog suda BiH glasi:

U 27/22 – u ovom predmetu, u kojem su podnositelji zahtjeva Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Šefik Džaferović, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zatražili ocjenu ustavnosti odluke visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 2. listopada 2022. godine, Ustavni sud je na ovoj sjednici isključivo razmatrao i odlučivao o zahtjevima podnositelja za donošenje privremene mjere. Ustavni sud je odlučio da odbije zahtjeve za donošenje privremene mjere. Prema mišljenju Ustavnog suda, podnositelji zahtjeva nisu jasno naveli, izvan apstraktne razine, koje vrste nenadoknadive štete bi mogle nastati ako bi osporeni akti ostali na snazi do rješenja spora, niti su dostavili dokaze o opravdanosti svojih zahtjeva. Baš kao što podnositelji zahtjeva pretpostavljaju da bi primjena osporenih akata do rješavanja njihovih zahtjeva mogla imati negativne posljedice po vladavinu prava, moglo bi se tvrditi i suprotno – da bi prihvaćanje zahtjeva podnositelja zahtjeva za donošenje privremene mjere moglo imati negativne posljedice po vladavinu prava. Ustavni sud smatra da u ovoj fazi ovi argumenti nisu konkretizirani. Ipak, na osnovu člana 64.1. Pravila, Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, naročito ako to može dovesti do nenadoknadive štete. Sud je svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu s Ustavom. Prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak, može ispraviti.

Plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine bit će održana u siječnju naredne godine./HMS/