Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Ustavnog suda BiH, u izdvojenom mišljenju povodom odluke o 1. ožujku rekao je da nepristojna brzina ukazuje da većina ili nije željela da dopusti jednak tretman kao i povodom odlučivanja o 9. siječnju kao Danu RS, ili je imala ozbiljnu bojazan da odgovori na pitanja koja se postavljaju u zahtjevu.
Knežević je napravio paralelu s odlučivanjem o zahtjevu kada je u pitanju 9. siječanj, Dan Republike Srpske, koji je Ustavni sud RS, za razliku od 1. ožujka kao Dana neovisnosti BiH, osporio :”Nepravično postupanje u istovjetnim zahtjevima nije pitanje promijenjene prakse, već direktnog urušavanja autoriteta Ustavnog suda. Mi, nažalost, klizimo k društvenom odbijanju da se provedu naše odluke”, napisao je sudac Knežević, a što je objavljeno u posljednjem “Službenom glasniku BiH”.
S njegovim mišljenjem složio se i sudac Miodrag Simović. U izdvojenom mišljenju dvojice srpskih sudaca u Ustavnom sudu BiH pišu da su prilikom odlučivanja o 9. siječnju kao Danu RS upozoravali da Ustavni sud BiH ulazi u ocjenjivanje povijesnih činjenica, kao i na opasnost od urušavanja autoriteta Ustavnog suda BiH.
“Nisam nimalo sretan što se moja strahovanja ostvaruju, niti što to vidim, i zbog mirne savjesti govorim da se autoritet Ustavnog suda i dalje, nažalost, urušava”, navodi se u izdvojenom mišljenju.
U obrazloženju svoje odluke, kojom je kao neosnovan odbijen zahtjev 30 izaslanika Narodne skupštine RS koji su tražili ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. ožujka kao Dana neovisnosti BiH, Ustavni sud BiH, kako kaže Knežević, obrazloženje odluke je napisao vjerojatno za neki drugi zahtjev jer se sve svelo na raspravu o neovisnosti BiH, što niko nije ni problematizirao.
“Zamjena teza u obrazloženju odluke jeste ili profesionalni promašaj ili pokušaj da se zamagli različito odlučivanje u sličnim ili istovjetnim zahtjevima”, piše u izdvojenom mišljenju.
Inače, Ustavni sud BiH u obrazloženju odluke o 9. siječnju kao Danu RS, kojeg je proglasio neustavnim, napisao je da izbor tog datuma za praznik “nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta”, te da nije u skladu s ustavnom obvezom o nediskriminaciji u smislu prava grupa jer uspostavlja povlašteni položaj samo jednog, srpskog naroda.
“Ima li 1. ožujak simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta? Je li zakonska odredba o izboru 1. ožujka kao praznika u skladu s obvezama o nediskriminaciji u smislu prava grupa i da li uspostavlja povlašten položaj samo jednog ili dva konstitutivna naroda jer je nesporno da su tog dana pripadnici dvaju naroda, bez sudjelovanja srpskog naroda, donijeli odluku o nezavisnosti koja u odnosu na pripadnike srpskog naroda predstavlja jednostran akt?”, pita se u izdvojenom mišljenju sudac Knežević./nezavisne.com
wpDiscuz