Udruga građana Vrisak iz Mostara na konferecijji za medije obznanila je kako se, zajedno sa sveučilišnim profesorima iz Tuzle, uključuje u akciju protiv diskiminacije građana kazao je koji su razlozi što se ova udruga uključila u akciju izmjene i dopune Zakona o pripadnosti javnih prihoda u BiH koji diskiminira svoje građane.
Zakon o pristupu javnim prihodima u BiH usvojen je 2003. godine, a uspostavljen je s jedinstvenim ciljem, stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH i podržavanja makroekonomske i fiskalne stabilnosti BiH. Ovim zakonom formirana je Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) čija je glavna nadležnost prikupljanje poreza, carina, akciza i putarina u BiH.
Kad su u pitanju podjele, predsjednik udruge građana Vrisak, Vedran Arapović kaže da je prva podjela ili diskiminacija ona na nivou entiteta. „Sredstva koja dolaze na račun UNO-a raspoređuju te tako da 65 posto ide na Federaciju BiH, a 35 posto ide na Republiku Srpsku. Ono zbog čega smo mi ovdje je Federacija BiH, odnosno prihodi u Federaciji koji se raspoređuju na slijedeći način: na financiranje funkcija FBiH ide 36,2 posto, na financiranje funkcija županije ide 51,48 posto, na financiranje jedinica lokalne samouprave ide 8,42 posto i na ceste ide 3,9 posto.
Što se tiče prijedloga za izmjene i dopune ovog zakona, koja su ranije dolazila iz Tuzle i Zenice, ona su išla u smjeru da se ukinu posebni koeficijenti, da se povećaju sredstva za županije i za općine, i predlagali su da se sredstva raspodijele na slijedeći način: za financiranje funkcija Federacije 27,68 posto, za županije 60 posto, za općine 9,42 posto iza ceste 2,9 posto“, objasnio je Arapović.
Preraspodjela koja je na snazi vrši se prema slijedećem omjeru: 57 posto ide na broj stanovnika, 6 posto ide na površinu županije, 24 posto ide na broj osnovnoškolaca i 13 posto ide na broj srednjoškolaca. „Ovakva preraspodjela bi donekle bila i logična, ali problem je u tome što je 2003. politika definirala i posebne koeficijente, tako Sarajevska županija ima poseban koeficijent 2.0, Bosansko-podrinjska županija ima 1.8, Herceg-bosanska županija ima poseban koeficijent 1.1, a od prošle godine i Posavska županija ima poseban koeficijent, 1.5.“, objašnjava Arapović.
Neki građani po glavi vrijede 800, a drugi 300 maraka
Istraživanje koje su radili od 2005. do 2013. dovelo je do zaključka da je sarajevska županija u ovom periodu od osam godina uprihodovala jednu milijardu i 482 milijuna maraka više nego što su uprihodovale druge županije, što nas dovodi do zaključka da je Zakon o pristupu javnim prihodima u BiH u ekonomskom smislu ravan onome što je u političko- pravnom smislu implementacija odluke Sejdić – Finci, objasnili su iz udruge Vrisak.
„Kao rezultat toga,’glava stanovnika’ u Bosansko-podrinjskoj ili Sarajevskoj županiji vrijedi gotovo duplo više od one u ostalim županijama, pa tako u te dvije županije iznos koji se dobiva po glavi stanovnika’ iznosi oko 800 maraka, dok u ostalim županijama varira između 300 i 400 maraka“, istaknuo je Arapović.
Regionalna diskiminacija
Udruga građana Vriska najavila je da se aktivno uključuje u borbu i podržat će prijedloge iz Tuzle, koje su pokrenuli sveučilišni profesori. Razlozi za naše uključivanje su sadržani već u našem statutu, a po pitanju regionalne diskiminacije u BiH.
„Ovdje je regionalna diskiminacija više nego očita. Udruga smo koja propagira jednakost svih u BiH, kako u političko-pravnom, tako i u ekonomskom smislu. Smatramo da je ovaj period ključni jer dolazi do formiranja vlasti. Katastrofalno je stanje u Tuzla i drugim gradovima gdje se gase tvornice, a koji milijun više bi značio i otvaranje novih radnih mjesta. Bolnice u Tuzli i Bihaću su pred zatvaranjem. Ono što mi želimo postići da u BiH bude jednak ekonomski razvoj za sve građane“, kazali su.
Arapović je naglasio i kako ova priča nema nacionalnu dimenziju, ali da svakako, za početak, očekuju podršku građanskih stranaka BiH, prije svega SDP-a i DF-a. Arapović je iznio i razloge zašto bi se nacionalne stranke trebale zainteresirati za promjene. Naime, Tuzlanska županija, zeničko-dobojska županija i Unsko-sanska županije, gdje pretežito živi bošnjačko stanovništvo, su u periodu od 2005. do 2013. zakinute za 787 milijuna maraka. Županije s najviše hrvatskog stanovništva zapadno- hercegovačka, Posavska i Herceg-bosanska županija u proteklih osam godina su zakinute za 123 milijuna maraka, a dvije mješovite županije, Hercegovačko-neretvanska i Srednjo-bosanska županija u istom preiodu su zakinute za 336 milijuna maraka.
K.J./Pogled.ba