Dok srpski predsjednik Tomislav Nikolić dijeli hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji, hrvatske vlasti šute. Srpski predsjednik na proslavi obljetnice sjedinjenja Vojvodine Srbiji kazao je da Bunjevce Srbija ‘prepoznaje kao autohtoni narod koji nisu ni Hrvati ni Srbi’. Zbog takve izjave najmoćnijeg političara u Srbiji, tamošnji su Hrvati u strahu da bi ponovno mogli biti mete fizičkih napada zbog svojih uvjerenja
Riječ je o nastavku politike iz prošlog stoljeća kojom se na razne načine pokušava smanjiti broj pripadnika hrvatske etničke zajednice u Srbiji i Vojvodini. Dvije trećine Bunjevaca u Vojvodini osjeća se pripadnicima hrvatskom narodu, a jedna trećina niječe hrvatske korijene. Zbog toga je nedopustivo da srpski predsjednik svim Bunjevcima negira hrvatsko porijeklo.
Bunjevce je, unatoč specifičnostima u običajima, kulturi, tradiciji i doseljavanju, teško razdvojiti od Hrvata. Unatoč tome, sam vrh srpske države već 20 godina nastoji produbiti umjetnu podjelu između Hrvata i Bunjevaca. Prema posljednjem popisu stanovništva, u Srbiji danas živi oko 57.900 Hrvata, što je upola manje nego prije 20 godina, a Bunjevaca ne-Hrvata nešto je više od 16 tisuća.
Podsjetimo da se i nekadašnjem predsjedniku Srpske radikalne stranke i Nikolićevu političkom mentoru Vojislavu Šešelju pred Haškim sudom sudi i za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Vojvodini početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
Mnogi su Hrvati u vrijeme režima Slobodana Miloševića napustili Vojvodinu, a oni koji su ostali često su izloženi napadima, kao i njihovi kulturni, politički i vjerski objekti. U Srbiji je mnogo lakše živjeti ako kažete da ste Bunjevac koji nije i Hrvat, a tamošnja država svesrdno podupire takvu politiku. Manji broj Bunjevaca, zahvaljujući privilegijama koje im se nude, prihvatio je takve ideje.
Zbog svega Hrvatima u Srbiji prijeti asimilacija i gubitak statusa manjine koji su jedva ostvarili tek 2005. Hrvati ne mogu osigurati udžbenike za nastavu na hrvatskom jeziku u Vojvodini unatoč navodnoj potpori politike, a s druge strane bunjevačku ikavicu nastoji se promovirati u poseban jezik.
Cijelo to vrijeme obilježeno je potpunom nebrigom hrvatske države. Tijekom posjeta hrvatskih dužnosnika Srbiji služe kako privjesak, a događalo se i da nekoliko dana pred posjet nisu sigurni hoće li uopće biti dijelom protokola. Simptomatična je šutnja hrvatskog državnog vrha i nebriga za manjinu kojoj je ugrožen opstanak. Ni predsjednik Ivo Josipović ni ministarstvo vanjskih poslova, čak ni Ured za Hrvate izvan Hrvatske, nisu reagirali na Nikolićevu zloslutnu izjavu pokazavši da su bez ikakve konkretne strategije kada se radi o Hrvatima u Vojvodini, ali i Srbiji. Očito je da Hrvatska nema jasno definirane nacionalne interese i da ih nadležni ni ne znaju prepoznati. Sutra će možda biti kasno.
Ante Srzić l tportal