Kontroverzni britanski novinar Piers Morgan više je od sat vremena razgovarao s Bernardom Gilesu, jednim od najbrutalnijih serijskih ubojica u povijesti SAD-a. Njegove riječi i dalje lede krv u žilama.
U sklopu svojeg dokumentarnog serijala koji se bavi serijskim ubojica, Piers Morgan susreo se s Bernardom Gilesom, ubojicom koji je posljednjih 45 godina proveo iza rešetaka u zatvoru u Floridi, prenosi 24.sata.
Bernard Giles sve je svoje zločine počinio unutar tri mjeseca ranih 70-ih godina prošloga stoljeća. Sve njegove žrtve bile su žene koje je najčešće skupljao na cesti dok su autostopirale nakon čega bi ih odveo na osamu te brutalno seksualno zlostavljao i ubio.
– Dva naoružana zaštitara otvorila su vrata prostorije u kojoj ćemo održati intervju, a unutra je polako ušetao Bernard Giles i pružio mi ruku. Upoznali smo se i kratko popričali. Odavao je dojam artikuliranog, inteligentnog i racionalnog čovjeka, prisjetio se prvih nekoliko minuta susreta s Gilesom Piers Morgan, u tekstu za Daily Mail.
– Na prvi pogled i da ne znam bolje, pomislio bih da se radi o sasvim uobičajenom, prosječnom muškarcu. No, znao sam bolje. Giles je jedan od najgorih serijskih ubojica u povijesti SAD-a i sigurno najopasniji čovjek kojeg sam ikada intervjuirao.
– U roku od samo tri mjeseca on je ubio sve svoje žrtve. Bile su to Paula Hamric, 22-godišnja majka dvoje djece, Nancy Gerry (18), Carolyn Bennet (17), Sharon Wimer (14) i Krista Melton (14). Ni jednoj od njih nije iskazao ni trunku milosti. Ubio ih je bez sažaljenja i sada, 45 godina kasnije, bio je tu, ispred mene.
‘Jesam gospodine, ubio sam ih…’
– Za razliku od ostalih ubojica koji su me satima uvjeravali da su nevini, Giles je na moje pitanje je li kriv za ubojstva pet žena odgovorio vrlo kratko s ‘Jesam, gospodine, ubio sam ih.’, prisjetio se Morgan.
Giles je imao tek 20 godina kada je ubio svoj žrtve. Bio je dijete sretne obitelji, a s dvadeset je već bio u braku s 18-godišnjakinjom s kojom je imao kći staru pet mjeseci. Radio je kao električar, a svi njegovi tadašnji susjedi i kolege opisuju ga kao mirnog, promišljenog čovjeka.
– Već sa šest godina osjetio sam žudnju za seksualnim nasiljem nad ženama. Prvi se put to dogodilo kada sam srušio jednu djevojčicu i počeo ju gušiti. Taj osjećaj me nastavio pratiti cijeli život, priznao je Giles.
– Kada sam navršio šesnaest godina, preko ceste sam vidio ženu i dobio nevjerojatno snažan poriv da ju ubijem. Na kraju to nisam učinio i samo sam prošetao dalje, ali u džepu sam držao nož i bio sam spreman to učiniti.
No, bilo je samo pitanje vremena kada će ubiti.
– To je bila moja strast. Ubiti… Ubiti ženu.
To se na kraju i dogodilo tri godine kasnije. Giles je u baru pokupio Nancy Gerry. Odveo ju je u šumu, naredio joj da izađe iz automobila, i ubio je ispred stabla.
– Osjećao sam se stimulirano, isprovocirano. Učinio sam ono za čime sam najviše žudio i zamalo sam mogao vidjeti kako vibriraju svi atomi…
Nije osjećao kajanje
U narednih 12 tjedana Giles će ubiti i sve svoje ostale žrtve. Nakon svakog od njih, priznaje, nije osjećao kajanje. Danas mu je, tako barem tvrdi, žao, iako se ne sjeća imena ni jedne od njih.
– Ne, gospodine, ne sjećam se. Zašto bi netko pamtio imena svojih žrtava? Na njih sam gledao kao na obične objekte.
– Uz sve one koje sam ubio, tri žene sam na kraju poštedio. One su započele razgovarati sa mnom i više na njih nisam mogao gledati kao na objekte.
– Nikada nisam želio ni ubiti svoju ženu. Nju sam poznavao i nikad nisam želio ubiti nekoga koga sam poznavao. Objektiviziranje žrtava bilo mi je vrlo važno, objasnio je Giles.
– Svoju sam ženu volio, ali nagon za ubijanjem bio je jači od svega. Koliko sam volio vlastitu ženu shvatio sam tek nakon što sam ju po posljednji put vidio kroz debelo, neprobojno staklo u zatvoru.
Posljednji je put, rekao je Morganu, plakao kada je ’98. ili ’99. pogledao film Braveheart.
Morgan je nakon sat vremena razgovora iz njega pokušao dobiti emocionalnu reakciju pa mu je pokazao fotografiju njegove danas odrasle kćeri.
– Kada vidite fotografiju svoje sretne i nasmijane kćeri, kako se osjećate zbog mladih žena koje ste ubili, pitao ga je novinar.
– Ne povezujem to dvoje.
– Pa kako biste se osjećali da je netko vašoj kćeri učinio ono što ste vi učinili svojim žrtvama?
– Ne bih to cijenio, to sigurno.
Blokirao mu pištolj, djevojke pobjegle
Giles je napokon uhvaćen kada je postao neoprezan. U posljednjem pokušaju ubojstva pokupio je dvije djevojke koje su mu pobjegle nakon što mu je zablokirao pištolj. One su upamtile ime koje su vidjele na uputama za električare i policija ga je vrlo brzo pronašla i uhitila.
– Na kraju sam mu sugerirao da pogleda u kameru i ispriča se obiteljima svojih žrtava, prisjeća se Morgan.
– Slegnuo je ramenima i rekao: ‘Što reći nekome kome si ubio blisku osobu? Ne znam…’ Kasnije mi je rekao da mu je žao, kada su kamere bile već isključene.
– Nisam mu povjerovao. On je čudovište. I, vjerujem, kada bi izašao na slobodu, da bi opet ubio.