Svaka treća lisica je zaražena
Lisice već spavaju po spavaćim sobama, ulaze kroz vrata kokošinjaca, ne boje se pasa ni ljudi, navode građani koji opisuju svoja iskustva s tim životinjama. Hodaju po vrtovima i ostavljaju izmet. Bilo da se suživot s lisicom dogodi na selu ili u gradu, uopće nije bezopasan. Svaka treća lisica zaražena je lisičjom trakavicom i može zaraziti čovjeka. Posredno i preko domaćih životinja.
Jajašca trakavice nosi oko njuške, na šapama, a najviše ih ima u izmetu koji ostavlja na najvidljivijim mjestima kako bi obilježila svoj teritorij.
Preživjela lisičju trakavicu
Koliko opasna može biti bolest koju prenose lisice, svjedoči za Dnevnik.hr žena koja je jedva preživjela lisičju trakavicu, Ivana Megla.
“Zaboljela me žila na vratu i rekla sam suprugu da pozove hitnu, da mi nije dobro”, navodi. “Išla sam na pregled abdomena i tamo su ustanovili da imam tumor jetre”, dodaje Ivana. Stigla je liječniku Stipislavu Jadrijeviću, specijalistu abdominalne kirurgije. Kaže – u najbolje ruke. Nalazi su pokazivali da ima rak.
“Kad sam bila operirana rekli su da nemam tumor nego lisičju trakavicu”, navodi žena i dodaje da je bila sretna, ali da nije sve prošlo lako.
Obavila više transplantacija
“Bilo je neko vrijeme dobro i onda sam dobila cirozu jetre. Onda sam išla na transplantaciju, jednu pa drugu”, navodi. S četvrtom jetrom živi šest mjeseci i beskrajno je zahvalna svim donorima i najviše liječniku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Prije sam išla u štalu, volim životinje. Sada ne mogu, teško mi je. Djeca, pošto ne idu u školu, dosta mi pomognu”, rekla je i dodala da ima petero djece.
Može uzrokovati tešku kliničku sliku
Lisičja trakavica može kod ljudi zaista uzrokovati tešku kliničku sliku – simptome poput boli u desnoj strani trbuha ili temperature, a može proći i više od 10 čak 15 godina da se uopće dijagnosticira.
Liječnik Jadrijević navodi da se ljudi najjednostavnije mogu zaraziti lisičjom trakavicom hranom, ako lisica ostavi jajašca negdje u vrtu na, primjerice, salati, jagodama ili nekom drugom voću koje raste na tlu.
“Ingestijom takve hrane dođe do zaraze i pasjom i lisičjom trakavicom. Pasja je češća, lisičja trakavica se u posljednje vrijeme nešto češće javlja, ona nije bila toliko poznata na našim područjima”, navodi.
Porasla populacija lisica
“U posljednje vrijeme, nakon što smo cijepili lisice mamcima protiv bjesnoće, populacija lisica je porasla pa imamo i prve pacijente s lisičjom trakavicom koja je puno agresivnija od pasje trakavice”, dodao je Jadrijević.
“Ona ima nespecifične simptome, poput upale. U početku to prođe asimptomatski. Tek nakon nekog vremena, kad se trakavica razmnoži u organizmu, prvenstveno u jetri, može doći i do pluća, onda pacijenti počnu osjećati simptome – nelagodu, tupu bol pod desnim rebrenim lukom, temperaturu, treskavicu…”, rekao je.
“Onda trebaju potražiti liječničku pomoć. Može se posumnjati da se radi o jednoj vrsti trakavice, a da bi dokazali da se radi baš o lisičjoj trakavici, moramo napraviti gensko testiranje i patohistološki nalaz”, objasnio je Jadrijević.
Komplicirana operacija
Nalazi su kod Ivane pokazali sumnju na karcinom jetre. Obrađena je u bjelovarskoj bolnici zbog tupih bolova i upućena kod Jadrijevića.
“I ja sam mislio da se radi o karcinomu. Bila je komplicirana operacija – morao sam od pacijentice izvaditi cijelu jetru van i na drugom operacijskom stolu očistiti jetru od lisičje trakavice. Smatrao sam da je tumor i zdravi dio jetre sam vratio u pacijenticu”, opisao je.
“Tek nakon pet dana sam shvatio, kad nam je patolog rekao da nije tumor nego lisičja trakavica, tada sam prvi put čuo da u Hrvatskoj postoji lisičja trakavica”, zaključio je Jadrijević.