Prethodno je tim kojeg je okupila njegova obrana priredio ukupno čak 30 knjiga i publikacija o ratu u Hrvatskoj i BiH, od kojih njih čak 24 nose potpis generala Praljka, čemu treba dodati i posljednje četiri na engleskom jeziku. Od “Agresije BiH na RH”, preko “Pada Bosanske Posavine 1992.” i “Kako je srušen Stari most – činjenice”, do “Razvoj političkih i vojnih priprema napada Armije BiH na HVO u središnjoj Bosni i dolini Neretve 1992.–’94”.Nedavno su iz tiska izišle još dvije opsežne knjige dokumenata generala Slobodana Praljka, na ukupno više od 1100 stranica, s popratnim CD-ovima, ovaj put na engleskome.
-Ukupno smo prikupili više od 60 tisuća dokumenata, riječ je o ozbiljnom poslu – kaže prof. Tomislav Đonlić, povjesničar iz Splita koji s generalom Praljkom potpisuje jednu od spomenutih 30 knjiga.
Inflacija knjiga s Praljkovim potpisom nipošto nije samo skribomanija ogorčenog pritvorenika, nego u prvom redu strateški interes Republike Hrvatske, koji je u potpunosti zanemaren od strane aktualne vlasti.
-Sudski proces koji se u Haagu vodi protiv šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata medijski je pao u zaborav, što je potpuno nerazumljivo. Naime, jedan dio javnosti, ali i vlasti, odnosio se prema njemu kao da je on isključivo privatna stvar optuženika. To nije točno, jer ako bi se u žalbenom postupku ponovila prvostupanjska presuda, ovaj bi predmet mogao imati dugoročne posljedice na Republiku Hrvatsku, s obzirom na optužbe i izrečenu formulaciju o udruženom zločinačkom poduhvatu – upozorava Đonlić u izjavi za Slobodnu Dalmaciju.
Umjesto da je logistički teret organiziranja obrane šestorice preuzela država i tako im pružila punu potporu, isključivi je teret bio na obranama optuženika koje su samostalno obavile sav posao prikupljanja dokumentacije.
-Obujam toga posla prerastao je ulogu obrane i nije bio nimalo jednostavan. General Praljak je i prije 2004. oformio vlastiti tim koji je prikupljao dokumente i sređivao arhivsku građu, prikupio nekoliko desetaka tisuća različitih dokumenata te ih učinio dostupnim javnosti preko svoje web-stranice, dok je samo dio objavio u svojim publikacijama. Tako je javnosti pružio uvid u činjenice o ratu u BiH i ulozi Hrvatske u tom ratu, ne prejudicirajući konačan ishod sudskog procesa – dodaje član Praljkova tima.
Đonlić vjeruje da će Sudsko vijeće u žalbenom postupku uvažiti materijalne činjenice i izmijeniti presudu prvostupanjsku presudu.
“Praljak je u svojim publikacijama dokumentirano potkrijepio činjenice kako je logistička potpora Armiji BiH išla preko Hrvatske, kako je RH učinila maksimalan napor da zbrine nekoliko stotina tisuća muslimanskih izbjeglica iz BiH i osigura liječenje ranjenim vojnicima Armije BiH u bolnicama, i to u jeku najžešćih sukoba s HVO-om. Logično se postavlja pitanje koja bi to država imala namjere ratovati protiv druge države, a da pritom naoružava njezinu vojsku ili osigurava zbrinjavanje njezinih izbjeglica ili liječenje ranjenika?! Za vjerovati je kako će Sudsko vijeće u žalbenom postupku uvažiti te činjenice i izmijeniti presudu, jer su one istinite, a samo na temelju istine može se ostvariti pravda koja stoji među ciljevima Statuta Haaškog suda – zaključio je Đonlić u izjavi za Slobodnu Dalmaciju.