U Siriji kao u Gospodaru prstenova: Pobunjenici i Kurdi u utrci za ključnim uporištima

Sirija je postala poprište epske borbe koja nalikuje fantastičnim bitkama iz “Gospodara prstenova”. Snage sirijskih pobunjenika i Kurda jurišaju na ključne strateške točke, dok režim Bashara al-Assada pokušava očuvati uporišta pod sve većim pritiskom.

Pobunjenici su preuzeli Daraa, grad simboličnog značaja, kolijevku ustanka protiv Assadove vlasti iz 2011. Pad ovog grada predstavlja veliki udarac za režim, koji je u tjedan dana izgubio četiri strateška središta. Istovremeno, Kurdi pod američkom potporom zauzeli su Deir el-Zor, presudnu točku u istočnoj Siriji.

Napetost raste i u Homsu, ključnom raskrižju koje povezuje Damask s obalom. Ako padne Homs, Assadov režim mogao bi biti odsječen od svojih ruskih saveznika i posljednjih sigurnih regija na zapadu. Pobunjenici su već stigli do periferije grada i pozvali Assadove snage na predaju, koristeći prijetnju kao taktički pritisak.

“Naše su snage na zidinama Homsa”, izjavila je pobunjenička koalicija, dok stanovništvo bježi prema obalnim regijama Latakiji i Tartusu, poznatim po lojalnosti Assadovom režimu.

Poput bitke kod Helmova ponora, gdje su male, ali odlučne snage odolijevale najezdi neprijatelja, Assadova vojska pokušava uz podršku Rusije i Irana zadržati kontrolu nad preostalim uporištima. Ipak, s obzirom na brzinu kojom napreduju pobunjenici, analitičari vjeruju da bi režim mogao izgubiti Homs i dodatno oslabiti.

Basser Al Harir, Daraa fell Confirmed geolocation …
Asad Soldiers left the city and the rebels took over the Tanks
📍32°50'08.7"N 36°19'59.8"E pic.twitter.com/ePgBfMhFUs

—  𝓂𝒶𝓇𝒾𝑜🇱🇧🇬🇧🇦🇪 (@MarioLeb79) December 6, 2024

S druge strane, Islamska država, koja je nekoć bila poražena, ponovno se pojavljuje u istočnoj Siriji, čineći sukob dodatno složenim i opasnim za sve strane.

Sirijska kriza ne pokazuje znakove smirivanja, dok UN i međunarodna zajednica pozivaju na prekid nasilja i humanitarni pristup pogođenim regijama. Svaka nova bitka u ovom ratu podsjeća na epske sukobe iz literature – samo što se ovdje radi o stvarnim ljudskim sudbinama.

Syrian rebels are consolidating their gains in the South. They are taking the towns in Daraa without a fight and in the process capture armored vehicles fully intact. This is in Saida. pic.twitter.com/uJI6ftrI4J

— (((Tendar))) (@Tendar) December 6, 2024

Kratka povijest Sirije

Sirija, smještena na povijesno značajnom području Bliskog istoka, ima dugu i bogatu povijest. Ovo su ključni momenti iz njezine prošlosti:

Antičko doba

• Drevne civilizacije: Područje današnje Sirije bilo je dom civilizacijama poput Ebla, Akada i Amora. Ebla (3. tisućljeće pr. Kr.) bila je jedan od najstarijih urbanih centara.
• Asirija i Babilon: Sirija je postala dio velikih carstava, uključujući Asirsko i Babilonsko.
• Helenističko razdoblje: Nakon osvajanja Aleksandra Velikog (4. stoljeće pr. Kr.), Sirija je postala središte helenističke kulture, posebno pod Seleukidima.
• Rimsko i Bizantsko razdoblje: Rimljani su osvojili Siriju 64. pr. Kr., pretvorivši je u jednu od svojih najvažnijih provincija. Gradovi poput Palmire postali su značajni centri trgovine.

Srednji vijek

• Islamsko osvajanje: U 7. stoljeću, nakon bitke kod Yarmuka, Sirija je postala dio islamskog kalifata pod vođstvom Umayyada. Damask je postao glavni grad kalifata.
• Križarski ratovi: Tijekom križarskih ratova (11.-13. stoljeće), Sirija je bila poprište borbi između muslimanskih dinastija i križarskih država.
• Mameluci i Osmanlije: Siriju su kasnije kontrolirali Mameluci, a od 1516. postala je dio Osmanskog Carstva.

Moderni period

• Kolonijalno razdoblje: Nakon Prvog svjetskog rata, Osmansko Carstvo se raspalo, a Sirija je došla pod francuski mandat prema sporazumu Sykes-Picot (1920.).
• Nezavisnost: Sirija je postala nezavisna država 1946. godine, završetkom francuskog mandata.

Poslijeratno razdoblje

• Politička nestabilnost: Nakon stjecanja neovisnosti, Sirija je prolazila kroz niz vojnih udara i političkih previranja.
• Baathistički režim: Godine 1963., stranka Baath preuzela je vlast, uspostavljajući socijalističku vlast. Hafiz al-Assad preuzeo je predsjedništvo 1971. godine, stvarajući autoritarnu dinastiju koju je kasnije naslijedio njegov sin Bashar al-Assad.

Građanski rat

• Početak sukoba: 2011. godine, potaknuti Arapskim proljećem, započeli su prosvjedi protiv Assadovog režima. Vlada je reagirala represijom, što je eskaliralo u građanski rat.
• Glavni akteri: U sukobu sudjeluju Assadov režim, pobunjenici, kurdske snage i terorističke skupine poput Islamske države, uz umiješanost stranih sila poput Rusije, Irana, SAD-a i Turske.
• Humanitarna kriza: Rat je prouzročio smrt stotina tisuća ljudi i raseljenje milijuna, pretvorivši Siriju u jednu od najvećih svjetskih humanitarnih kriza.

Danas

Sirija ostaje politički i društveno nestabilna. Iako Assad kontrolira veći dio teritorija, mnoge regije su pod utjecajem različitih pobunjeničkih skupina ili stranih sila. Obnova zemlje suočava se s velikim izazovima zbog razaranja, sankcija i međunarodnih sukoba interesa.