1. Mlaćo Dževada, rođenog 1954. godine u Bugojnu, državljanina BiH;
2. Cikotić Selme, rođenog 1964. godine u mjestu Trpezi, Berane, Crna Gora, državljanina BiH;
3. Granić Tahira, rođenog 1959. godine u Bugojnu, državljanina BiH.
Njih trojica konačno su optuženi. No za jedno ubojstvo se ne terete. Ubojstvo Merzuka Aletića.
Iako je optužnica protiv njih bila gotova još prije 13 godina, Cikotić je osigurao imunitet ovoj grupi putem američke ambasade. Tadašnji otpravnik poslova Murphey kupljen je kako bi blokirao optužnicu.
On je to i učinio. Koliko je dobio love za to trebala bi utvrditi SIPA ili FBI. Kako se već dogovore.
Koliko je Murphey u panici od pravnog progona u vlastitoj ili našoj zemlji najbolje govori podatak da je isti dan zatražio a potom dobio nastup na FTV-u, gdje je u režiranom interviewu samo ponavljao kako je on borac protiv korupcije ikako institucije moraju funkcionirati.
Tijekom tog interviewa nekoliko pitanja se nije smjelo postavljati. Iako je cenzura kazneno djelo i zabranjena je ustavom.
To su ova pitanja:
- G. Murphey druge optužujete za korupciju dok mediji iz Hercegovine, točnije Poskok, samo Poskok, te ujedno američki Wikileaks objavljuju faksimil u kojem se javno hvalite vladi svoje države kako ste zaustavili optužnicu protiv Cikotića, kako to komentirate?
- G. Murphey , smatrate se zaštitnikom slobode medija, hoćete li sada ovde javno pozvati sve medije u BIH da objave taj dokument koji samo smije objaviti Poskok?
Kazneno djelo cenzure, treba pridodati kaznenom djelu pomaganja u skrivanju ratnih zločinaca. Oba je počinio trenutni ambasador Murphey. Niti po jednom od ta dva djela diplomatski imunitet ga ne štiti.
Inače nakon ubojstva Merzuka Aletića, SIPA nije izišla s imenima agenata pred kojima je ubijen Aletić. Javnost se i dalje uvjerava da se radi o samoubojstvu te da je svjedok naoružan suađivao sa Sipom.
Mnogi njegovo ubojstvo povezuju s Cikotićem, koji i unutar SIPA-e ima svoje kanale.
Kao što mnogi Murpheya povezuju s Cikotićem a njegovo jučerašnje gostovanje kao demagoški šupljak i čin uplašenog čovjeka.
Zločini protiv ratnih zarobljenika
Optuženi se terete, da su za vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije RBiH i HVO, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH i optuženi Granić kao zapovjednik 307. brigade Armije RBiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
U optužnici se navodi da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, na način da je sačinjen spisak zarobljenika koji će biti ubijeni, te potom izvršeno odvođenje zarobljenika u prostorije BH Banke, gdje je od poslijedica mučenja, premlaćivanja i zlostavljanja, nastupila smrt trojice zarobljenika, nakon čega su preostali zarobljenici odvedeni na planirnu Rostovo i od pripadnika Vojne policije i Armije RBiH, ubijeni na lokacijama koje je optuženi osobno odredio i koje je obilazio, nakon čega su njihova tijela uklonjenja i sakrivena.
Za tijelima preostalih žrtava se traga
Nakon rata, tijela četvorice ubijenih su pronađena i ekshumirana, a za tijelima preostalih žrtava, još se traga, više od 30 godina nakon počinjenja zločina.
Optuženi Cikotić i Granić terete se da su kao zapovjednici Armije RBiH, izdavali naredbe da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti, pod prijetnjom oružjem, izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice, gdje su bili izloženi opasnostima po život, kao “živi štit”, uslijed čega su dvojica zarobljenika ubijeni a više ih je ranjeno, a optuženi Cikotić također propustio da spriječi premlaćivanja, mučenja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a, te iako je imao informacije o počinjenim zločinima, nije poduzeo mjere da ih spriječi i kazni počinitelje.
Navode optužbe Tužilaštvo će dokazivati pozivanjem 62 svjedoka, među kojima i dva svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite, zatim dva stručna vještaka kao i prilaganjem gotovo 780 dokaznih materijala.
Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.