Sezona 2021. u Neumu krenula je više nego odlično. Smještajni kapaciteti se pune brzinom svjetlosti, a sam grad napokon nudi šarolik spektar kulturnih i zabavnih događanja.
Piše: Nikolina Lovrić, Dnevnik.ba
Pa ipak, a u Neumu uvijek postoji ipak, uostalom kao i u svakom drugom turističkom gradu, snažan turistički zamah za sobom ostavlja i tragove vidljive destrukcije.
Oni su najočitiji na primjeru urbanizma i divlje gradnje. Neum je zapravo rijetko kad u svojoj bližoj povijesti bio toliko „izgrađen“, slobodno možemo reći devastiran kao sada. Betonizacija mora, nasipanje obalnog pojasa, postavljanje terasa uz šetnice, pontonskih terasa na moru, dodatna apartmanizacija, pa čak, i što je najtužnije, očita devastacija poluotoka Kleka, (a sve bez pravomoćnih odobrenja za gradnju), koji je svojim dobrim dijelom još od 1965. stavljen pod zaštitu kao floristički rezervat s intencijom da postane botaničko – floristički.
2021., umjesto da turisti i domaći šeću poluotokom i njegovim ekološkim stazama istražujući endemske vrste, na ovom dosad netaknutom dijelu općine vijore žute trake građevinske inspekcije. Inspekcija zabrani, a radovi se nastave i tako Jovo na novo. Dok jednom i tamo ne buknu, prvo ugostiteljski, a onda apartmanski objekti.
Druga stvar koja koči Neum kada je riječ o turizmu je masovnost, odnosno prekapacitiranost. O njoj su turistički znalci već puno puta govorili, no izgleda da je došao red i na novinare. Grad od jedva tri tisuće stalnih žitelja u ljetnim mjesecima primi i više od 20 000 gostiju. Plus oni koji dolaze samo na jedan dan. Tolika količina turista na tako malom prostoru generira velike probleme koje nadležne službe uz sav trud teško mogu servisirati. S druge strane, boravak prevelikog broja ljudi u isto vrijeme priječi domicilnom stanovništvu u najmanju ruku uživanje u morskim radostima, ako ne zbog gužve na plaži, onda zbog nemogućnosti pristupa samim plažama ili drugim lokacijama.
Neum bi u tom smislu, izgradnjom nove prometnice Neum-Stolac, možda trebao ozbiljno razmisliti o uvođenju neke vrste ekoloških vinjeta po uzoru na druga turistička odredišta.
Sredstva koja bi se na ovaj način dobila ne bi bila velika ali, ako ništa drugo, njima bi se riješili minimalni higijenski i ekološki uvjeti na plažama i javnim površinama.
Da ne bi bilo zabune, svi su turisti dobrodošli u Neum, no u toj dobrodošlici Neum ne bi smio zaboraviti na ljude koji svakodnevno u njemu žive. U tome i jest smisao turizma, zar ne? Harmonija između domaćina i turista.
Zato, turizam kao okosnica razvoja sa svim popratnim gospodarskim resursima – da i obvezno! No, održivi turizam koji će stati već jednom na kraj svim vrstama divlje gradnje, uzurpaciji i devastaciji obale. Jer, ruku na srce, ovo je mjesto već odavno premašilo granice svojih mogućnosti u odnosu na morske resurse kojima raspolaže.
Došlo je vrijeme koje traži okretanje i dodatnim turističkim proizvodima i pohvalna su nastojanja koja to streme valorizirati i predstaviti urbi e torbi. Neumsko zaleđe obiluje prirodnim ljepotama i povijesnim naslijeđem, velik je korak da se u Neumu uopće o tome krenulo polemizirati, no vrijeme kojemu je već danas jučer inzistira da se retorika zamijeni praksom i već iduće godine Neum izađe s ponudom koja će privući turiste ne zbog povoljne korona situacije, već onoga što Neum jest.
A Neum nije dodatnih 1000 ležaja, pet novih hotela i proširenje parkinga duž ulice. Pravi Neum još čuči iza krkljanca da ga se otkrije i izvede na svjetlo dana. Hrabri činjenica da se i na tom polju počelo nešto raditi od strane domaćeg entuzijazma, no ako vlast entuzijazam kao retoriku od maloprije ne bude pratila praksom, opet ćemo „džabe krečiti“./HMS/