U HNŽ-u dosad nije bilo aktivnih, odnosno registriranih hraniteljskih obitelji. Uskoro će ih biti osam. Svi oni koji žele biti udomitelji mogu se prijaviti u Centar za socijalni rad, podnijeti zahtjev, dobiti procjenu i proći edukaciju
U ožujku sljedeće godine u Hercegovačko-neretvanskoj županiji počet će primjena Zakona o udomiteljstvu, koji je donesen još početkom ove godine.
Federalna televizija navodi kako je za njegovu primjenu potrebno uraditi pripreme poput edukacije radnika Centra za socijalni rad i budućih udomitelja.
Dosad su djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi smještana u domove i u srodničke obitelji, no ovim se zakonom želi promovirati udomiteljstvo kako bi se svakom djetetu osiguralo pravo na obitelj.
U Centru za socijalni rad u Mostaru osam obitelji uči kako postati udomitelj.
Ne žele zasad, kažu, pred kamere, jer su novi u ovom pothvatu i tek stječu vještine. Iako ne žele dijeliti intimu, itekako su voljni podijeliti ljubav onima koji ju najviše trebaju – djeci bez učinkovite roditeljske skrbi.
“Obuka ima devet sesija i hranitelji moraju proći kroz sve njih, a taj pride-program pomaže hraniteljima kako da lakše svladaju probleme u radu s djecom koju su udomili”, kaže Amir Jazvin, edukator hranitelja i djelatnik Dječijeg doma u Mostaru.
U HNŽ-u dosad nije bilo aktivnih, odnosno registriranih hraniteljskih obitelji. Uskoro će ih biti osam.
Svi oni koji žele biti udomitelji mogu se prijaviti u Centar za socijalni rad, podnijeti zahtjev, dobiti procjenu i proći edukaciju. Baš kao i oni iz srodničkih obitelji.
“Sve obitelji koje imaju na smještaju takvu djecu morat će proći u roku od pola godine od dana stupanja na snagu ovog zakona edukaciju i dobiti rješenje Centra za socijalni rad da su prošli edukaciju za udomitelje i procjenu da mogu biti udomiteljska obitelj”, ističe Janja Milinković, pomoćnica ministra zdravstva HNŽ-a za socijalnu skrb.
Cilj Zakona o udomiteljstvu u HNŽ-u je osigurati svakom djetetu pravo na dom i obitelj. S tim ciljem se radi i na transformaciji dječjih domova nakon koje će se točno znati koliko, zapravo, djece može biti udomljeno.
“Ovaj oblik zbrinjavanja je puno povoljniji od institucionalnog oblika zbrinjavanja djece bez roditeljske skrbi. Znači, u obitelji im se omogućuje odrastanje u zdravom okruženju, pruža im se mogućnost za pravilan rast, razvoj, odgoj, obrazovanje”, rekla je za FTV Zdravka Marić, direktorica Centra za socijalni rad u Mostaru.
Nakon edukacije udomitelji će dobiti certifikat i biti upisani u registar udomitelja.
Razlike između udomiteljskih i posvojeničkih obitelji su velike, ali imaju isti cilj – pružiti dom i ljubav djeci koju možda u vlastitim obiteljima nikada nisu zapravo ni osjetila. A većeg djela od toga – nema.