Nakon godina uvreda, provokacija i otvorenog izražavanog neprijateljstva iz usta prvog čovjeka Turske Angela Merkel će konačno uzvratiti udarac Erdoganu , piše
Uhićenje njemačkog aktiviste za ljudska prava u Turskoj i njegovoo stavljanje na listu terorista u toj zemlji pokrenulo je ono što je Berlin ovog tjedna blago opisao kao “novi pristup” svom dojučerašnjem savezniku.
Peter Steudtner, jedan je od devet njemačkih aktivista i novinara koji su utamničeni u Turskoj na osnovu bizarnih optužbi.
Proglas njemačkog ministra vanjskih poslova Sigmar Gabriela u četvrtak, u kojem najavljuje kako će Njemačka uzvratiti na ovaj potez, iako priopćen u izrazito umjerenom diplomskom stilu, nije ništa drugo no objava ultimatuma. Erdoganu. Davanje zadnje šanse.
“Bili smo vrlo strpljivi, iako to nije bilo nimalo lako”, kazao je Gabriel objašnjavajući mjere. “Nemamo više izbora.”
Poruka Berlina turskom predsjedniku: Mijenjajte smjer ili trpite posljedice.
“Ovaj put su smrtonosno ozbiljni”, rekao je Jan Techau, direktor Richard C. Holbrooke foruma na Američkoj akademiji u Berlinu. “Turci igraju vrlo opasnu igru”.
Erdogan uhitio njemačke turiste?
I upozorenje njemačkim turistima o opasnosti odlaska u Tursku i upozorenje Njemcima o opasnostima ulaganju u Tursku koje je izdalo njemačko ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak, usmjereni su ravno na tursku Ahilovu petu – tursku ekonomiju.
Iako je turska vlada uspjela stabilizirati ekonomiju s poreznim poticajima nakon nedavnih političkih previranja, oporavak Turske ostaje spor i krhak dok nezaposlenost uporno raste.
Daljnji šokovi – radilo se o padu turizma ili smanjenju inozemnih ulaganja – teško bi pogodili zemlju.
Turizam naime čini 15 posto turskog gospodarstva.
Najgledanija njemačka TV emisija počela je s pitanjem “Hoće li Erdogan sada uhićivati njemačke turiste?”prenoseći tako udarni naslov ovotjednog Bilda.
Njemci čine najveću skupinu turista koji posjećuju Tursku. Više od 5,5 milijuna Njemaca putovalo je tamo u 2015. godini.
Ipak, još štetnije za Tursku bilo bi usporavanje njemačkih ulaganja. Gabriel je kazao kako Berlin ocjenjuje hoće li nastaviti podupirati njemačke tvrtke aktivne u Turskoj uz izvozno jamstvo i drugu pomoć, zbog “nedostatka vladavine zakona u Turskoj”.
Rekao je da vlada ne može jamčiti za investicije u zemlji u kojoj se pojedince i tvrtke proizvoljno optužuje za pružanje podrške terorizmu a potom ih se zatvara.
U Turskoj djeluje gotovo 7000 njemačkih tvrtki i broje se među najveće investitore u zemlji. Daljnje pogoršanje veza vjerojatno bi također pogodilo turski izvoz u Njemačku, najveće izvozno tržište Turske.
Erdogan nije razumio poruku
U petak je Rejep nazvao Gabrijelovu kritiku “zlom propagandom” protiv Turske, negirajući teze da Turska cilja samo na njemačke tvrtke. Ministar gospodarstva Nihat Zeybekci izjavio je kako je vlada zajamčila zaštitu njemačkih ulaganja “100 posto”.
Ipak, Erdogan nije pokazivao nikakav znak da je na bilo koji način umirio svoju retoriku, ponavljajući da se neće povuči pred Berlinom.
Problemi izbjeglica
Merkeličina ljubav s Erdoganom pukla je nakon što je istaknula svoje protivljenje turskom prijamu u EU tijekom svoje kampanje za kancelarku 2005. godine.
Iako je uspjela dobiti potporu za takozvani izbjeglički sporazum EU s Turskom 2016. godine, odnosi između dvaju čelnika i dalje su zategnuti.
Merkel nije usamljena u svom skepticizmu prema turskom čelniku. Erdoganov autoritarni stil vladanja izazvao je skepsu u Njemačkoj i prije prošlogodišnjeg pokušaja državnog udara, što je dovelo do uhićenja desetaka tisuća Turaka i obustave daljnjeg procesa s EU.
Erdoğanova tužba iz prošle godine protiv njemačkog komičara koji ga je parodirao na televiziji učvrstila je stav mnogih Nijemaca da se radi o megalomanu i diktatoru.
U Njemačkoj je Erdogan još ranije ove godine izazvao još više bijesa, uspoređujući njemačke dužnosnike nacistima jer nisu dopustili njegovim stranačkim lobistima da lobiraju za referendum o izmjeni ustava u Turskoj koji mu je osigurao daljnje jačanje ionako prevelike moći. Njemačka brine o 3 milijuna Turaka, svojih građana, od kojih su mnogi žestoki erdoganisti.
Sve te napade Merkel je podnosila stoički. Odbacila je Erdoganove uvrede za nacizam , držala se deeskalacije. Berlin je bio uvjeren da će odnose narušene Rejepovim divljanjem popraviti diplomatskim putem.
Merkelova je imala stav da bi ostrašćen pristup pun sukoba okrenuo veliku tursku populaciju u Njemačkoj protiv nje.
Još veća zabrinutost izlazila je iz Ugovora o izbjeglicama s Turskom. Taj Ugovor je ključni čimbenik u smanjenju broja dotoka Sirijaca i drugih u Europi.
Sada je nekako jasnije, čime je zapravo Erdogan ucjenjivao Merkelovu.
Unatoč diplomatskim naporima Berlina, odnosi s Turskom samo su se pogoršali.
Niz novih događaja tijekom posljednjih nekoliko mjeseci odnos ove dvije zemlje doveo je na samo dno.
Počelo je s odbijanjem Ankare da dopusti njemačkim zastupnicima da posjete njemačke postrojbe stacionirane u turskoj zračnoj bazi kao dio koalicije protiv ISIS. Nakon tog Njemačka je odlučila svoje postrojbe premjestiti u Jordan.
Međutim, ono što je najviše oštetilo bilateralni odnos bilo je uhićenje njemačkog novinara Deniza Yücela. Yücel, njemačko-turski državljanin koji piše za dnevni list Die Welt uhićen je u veljači i optužen za podupiranje terorizma. Yücel, kojeg Erdogan drži u samici, napisao je članke kritične po Erdogana i njegovu obitelji. U zemlji diktature sasvim dovoljno za zatvor.
Merkel je mjesecima pokušala izlobirati njegovo puštanje na slobodu.
Potom odluka Turske o uhićenju Steudtnera, aktivista za ljudska prava, 5. srpnja, ostavila je Berlin bez mogućnosti. Konačno Berlin mora snažno reagirati.
Tumačenja da je zaokret Berlina potaknut izbornom kampanjom koja je sada u tijeku, ne stoje. Berlinski zaokret koordiniran je između Merkeličinih konzervativaca i socijaldemokrata iz SPD-a. I jedni i drugi sada idu na Ankaru.
Za tango je potrebno dvoje
Sama kancelarka ostao je u pozadini, ostavljajući Gabriela, bivšeg vođu SPD-a, u fronti s Erdoganom.
Njena tišina Erdoganu daje zadnju šansu za promjenu smjera. Berlin je ostavio prostor za povlačenje kazavši kako “razmatra” daljnje mjere, poput suspenzije financijske pomoći.
Ako se Erdogan nada očuvanju ekonomskog zdravlja Turske, bilo bi mudro da se smiri. Jednom kada njemački novac prestane doticati, i europski fondovi koje Turska obilato crpi, ostat će suhi. Očekuje se kako će Berlinu zaustaviti skoro 5 milijardi eura pomoći Ankari na koje ima pravo kroz kandidacijski status.
Turski čelnik mogao bi se pokušati osvetiti povlačenjem iz Ugovora o izbjeglicama i pustiti ih na Njemačku. Ali to bi se dalo zaustaviti. EU je dodijelila milijarde Turskoj kroz pomoć i dogovor da se brinu za izbjeglice, novac koji je izuzetno potreban za rješavanje krize.
Također bi mogao izgubiti podršku u zemlji pokušavajući koristiti izbjeglice kao polugu.
U Berlinu, dužnosnici se nadaju da se spor može riješiti bez daljnje eskalacije, iako ne kriju pesimizam.
“Za tango je potrebno dvoje”, rekao je ministar vanjskih poslova Njemačke Sigmar Gabriel.
Poskok.info