Pojavio se prijedlog buduće Trumpove administracije o stvaranju demilitarizirane zone između ukrajinskih i ruskih snaga duž crte razdvajanja, koji bi osiguravale europske vojske. Iako ovaj plan na prvi pogled izgleda kao korak prema zaustavljanju rata, on nosi značajne implikacije za sve strane, a posebno za Rusiju.
Demilitarizirana zona kao noćna mora za Rusiju
Prema predloženom planu, američke trupe ne bi sudjelovale u patroliranju demilitarizirane zone, već bi taj zadatak preuzeli europski vojnici, uglavnom iz zemalja NATO-a. Ovo bi Rusiju dovelo u situaciju koju je pokušavala izbjeći od početka rata – prisustvo NATO-a na ukrajinskom teritoriju, i to ne kroz članstvo Ukrajine, nego kroz izravno vojno prisustvo.
Ovaj scenarij za Moskvu bi predstavljao strateški poraz. Umjesto da udalji NATO od svojih granica, Rusija bi dobila vojne snage ovog saveza duž čitave svoje granice s Ukrajinom. Ovo bi dodatno osnažilo ukrajinsku poziciju i otežalo Rusiji nastavak borbi bez izravnog sukoba s NATO-om.
Je li plan izvediv?
Plan ima više prepreka. Jedna od njih je ogromna duljina linije razdvajanja, koja prelazi 1800 kilometara. Pokrivanje tolikog prostora zahtijevalo bi veliki broj vojnika i resursa, što je teško izvedivo, čak i za NATO.
No, ključna prepreka je politička – Rusija gotovo sigurno neće pristati na takav plan jer bi ga smatrala izravnim kršenjem svojih interesa i sigurnosti. Putin ne bi mogao opravdati prisutnost NATO-a na granici Rusije, čak ni pod krinkom primirja.
Trumpova strategija: Pregovarač i politički kalkulant
Ako Moskva odbije ovakav plan, Trump bi to mogao iskoristiti kako bi povećao pritisak na Rusiju i osigurao još veću vojnu pomoć Ukrajini. To bi Ukrajini omogućilo da dobije dodatno oružje i potporu Zapada kako bi nastavila borbu za povrat teritorija.
Trump želi biti viđen kao čovjek koji donosi rješenja, ali ovo nije nužno znak približavanja Rusiji. Za razliku od svog prvog mandata, sada Trump ulazi u situaciju u kojoj su odnosi između SAD-a i Rusije već u otvorenom sukobu. Trumpova ideja vjerojatno uključuje veću odgovornost Europe, čime bi smanjio američko opterećenje, ali ne i odustao od potpore Ukrajini.
Pozicija Ukrajine: Korištenje prednosti
Ukrajina bi ovakav plan mogla iskoristiti za diplomatsku prednost. Kijev bi inzistirao na prisutnosti europskih vojski unutar Ukrajine, čime bi teret odluke prebacio na Rusiju. Time bi Rusija bila suočena s dilemom – prihvatiti prisutnost NATO-a ili nastaviti iscrpljujući rat.
Rusija pred teškim izborom
Moskva se već suočava s ozbiljnim logističkim i ljudskim gubicima u ratu. Ruski arsenal se troši ubrzanim tempom, dok su ukrajinske snage još uvijek uspješne u obrani ključnih područja. No, unatoč ovim izazovima, Kremlj će vjerojatno nastaviti rat sve dok Putin ne pronađe način da proglasi barem djelomičnu pobjedu.
Šira geopolitička slika: Trump i Europa
Trumpov plan naglašava potrebu Europe da preuzme veću odgovornost za sigurnosna pitanja u regiji. Iako bi Trump vjerojatno forsirao veće angažiranje Europe, njegova administracija neće moći zanemariti strateški značaj Ukrajine za SAD i NATO. Ovo bi moglo dovesti do još čvršće suradnje između SAD-a i Europe, ali i dodatno izolirati Rusiju na međunarodnoj sceni.
Diplomatski rizik za Moskvu
Iako na prvi pogled Trumpov plan izgleda kao potencijalno rješenje za okončanje rata, on nosi ozbiljne diplomatske rizike za Rusiju. Prisutnost europskih vojski u Ukrajini bila bi veliki udarac za Putinovu politiku i narativ o obrani ruske sigurnosti. U isto vrijeme, plan bi mogao omogućiti Ukrajini da nastavi borbu uz pojačanu zapadnu potporu, dok bi Trumpova administracija pokazala spremnost za inovativna rješenja u globalnoj diplomaciji.
wpDiscuz
