Među sedam preporuka čelnici Transparency Internationala ističu na prvom mjestu potrebu za postupnim slabljenjem uloge visokog predstavnika, izuzev ako ne dođe do ugrožavanja mira i sigurnosti, i da put prema članstvu u EU bude uvjetovan reformama.
Ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR) traži i Ured Transparency Internationala u BiH koji u svom izvješću pod nazivom “BiH kao zarobljenik političke ekonomije i što učiniti?” napominje kako politička rukovodstva i stranke već godinama služe uskim interesima, ekonomski rast je u zastoju, a gospodarstvo preopterećeno javnim dugom, piše Večernji list. Kako bi se prokrčio put prema napretku, BiH mora promijeniti postojeću političku ekonomiju, smatraju u Transparency Internationalu.
Reforma sustava
Prema njima, to će iziskivati višestruke napore koje trebaju poduzeti uglavnom građani, ali uz potporu EU. Privatizacija, reforma gospodarskog prava, unutarnja demokratizacija političkih stranaka, neovisnije sudstvo, snažno civilno društvo, okončanje prakse subvencioniranja medija koje provodi vlast, nužni su napori, ali nijedan od njih neće biti dovoljan sam po sebi.
Među sedam preporuka čelnici Transparency Internationala ističu na prvom mjestu potrebu za postupnim slabljenjem uloge visokog predstavnika, izuzev ako ne dođe do ugrožavanja mira i sigurnosti, i da put prema članstvu u EU bude uvjetovan reformama.
Vlasti BiH kroz usklađeno djelovanje trebaju pojednostaviti svoje vladajuće strukture u skladu s principom supsidijarnosti, a Parlament treba inzistirati na unutarnjoj demokratizaciji svih političkih stranaka i okončati praksu političkih imenovanja rukovodećih kadrova u državnim poduzećima.
Osim toga, državna poduzeća trebaju provoditi nabave i privatizaciju te dobivati kredite i subvencije samo u skladu s pravilima EU. Od Parlamenta kao dijela zakonodavne vlasti u BiH traže smanjenje birokratskih procedura i administrativnih troškova, uvođenje moratorija na zapošljavanje u Vladi te obvezivanje izabranih predstavnika vlasti na prijavljivanje imovine, a državna poduzeća na objavljivanje proračuna i financijskih izvješća.
Na drugoj strani, EU preko svog ureda u BiH mora oživjeti umrtvljeni strukturalni dijalog o pravosuđu, inzistirati na provođenju svojih preporuka kao uvjetu za pomoć i provjeravati je li se imenovanje sudaca obavlja isključivo na temelju stručnih kvalifikacija. Sudstvo mora dovršiti postupak rješavanja zaostalih predmeta i poduzeti napore na rješavanje slučajeva korupcije velikih razmjera, uz pomoć EU.
Bez financiranja medija
Kako bi se natjeralo strukture vlasti u BiH na provođenje konkretnih reformi, Transparency International traži od EU i drugih država razmatranje mogućnost primjene instrumenata kao što su zabrana putovanja i zamrzavanje njihove imovine u inozemstvu.
Traži od entitetskih i državnog Parlamenta da okončaju praksu subvencioniranja određenih projekta, zahtijevaju provođenje javnih natječaja u vladinim institucijama i natječaja za financiranje civilnog društva, jačanje uloge ombudsmana, revizora i regulacijskih agencija. Iz izvješća se vidi jasna namjera da domaće strukture vlasti na svim razinama preuzmu odgovornost za reforme i napredak BiH, a ne da se političari i sudci ‘kriju iza skuta’ nametnutih odluka međunarodne zajednice, ostvarujući na taj način status quo i kupujući političke bodove na izborima.
Dnevnik.ba
Reforma sustava
Prema njima, to će iziskivati višestruke napore koje trebaju poduzeti uglavnom građani, ali uz potporu EU. Privatizacija, reforma gospodarskog prava, unutarnja demokratizacija političkih stranaka, neovisnije sudstvo, snažno civilno društvo, okončanje prakse subvencioniranja medija koje provodi vlast, nužni su napori, ali nijedan od njih neće biti dovoljan sam po sebi.
Među sedam preporuka čelnici Transparency Internationala ističu na prvom mjestu potrebu za postupnim slabljenjem uloge visokog predstavnika, izuzev ako ne dođe do ugrožavanja mira i sigurnosti, i da put prema članstvu u EU bude uvjetovan reformama.
Vlasti BiH kroz usklađeno djelovanje trebaju pojednostaviti svoje vladajuće strukture u skladu s principom supsidijarnosti, a Parlament treba inzistirati na unutarnjoj demokratizaciji svih političkih stranaka i okončati praksu političkih imenovanja rukovodećih kadrova u državnim poduzećima.
Osim toga, državna poduzeća trebaju provoditi nabave i privatizaciju te dobivati kredite i subvencije samo u skladu s pravilima EU. Od Parlamenta kao dijela zakonodavne vlasti u BiH traže smanjenje birokratskih procedura i administrativnih troškova, uvođenje moratorija na zapošljavanje u Vladi te obvezivanje izabranih predstavnika vlasti na prijavljivanje imovine, a državna poduzeća na objavljivanje proračuna i financijskih izvješća.
Na drugoj strani, EU preko svog ureda u BiH mora oživjeti umrtvljeni strukturalni dijalog o pravosuđu, inzistirati na provođenju svojih preporuka kao uvjetu za pomoć i provjeravati je li se imenovanje sudaca obavlja isključivo na temelju stručnih kvalifikacija. Sudstvo mora dovršiti postupak rješavanja zaostalih predmeta i poduzeti napore na rješavanje slučajeva korupcije velikih razmjera, uz pomoć EU.
Bez financiranja medija
Kako bi se natjeralo strukture vlasti u BiH na provođenje konkretnih reformi, Transparency International traži od EU i drugih država razmatranje mogućnost primjene instrumenata kao što su zabrana putovanja i zamrzavanje njihove imovine u inozemstvu.
Traži od entitetskih i državnog Parlamenta da okončaju praksu subvencioniranja određenih projekta, zahtijevaju provođenje javnih natječaja u vladinim institucijama i natječaja za financiranje civilnog društva, jačanje uloge ombudsmana, revizora i regulacijskih agencija. Iz izvješća se vidi jasna namjera da domaće strukture vlasti na svim razinama preuzmu odgovornost za reforme i napredak BiH, a ne da se političari i sudci ‘kriju iza skuta’ nametnutih odluka međunarodne zajednice, ostvarujući na taj način status quo i kupujući političke bodove na izborima.
Dnevnik.ba
wpDiscuz