Muškarac, inače otac troje male djece, radio je u četvrtak u šumi s kolegama.
Nakon što ga je, kako navodi Glas Slavonije, ubolo nekoliko stršljena, njegovi kolege odmah su pozvali Hitnu pomoć.
– Hitna nije mogla doći do dijela gdje su se nalazili pa su ga kolege nosili oko kilometar kroz šumu – rekao nam je njegov poznanik, duboko potresen viješću o nagloj i preranoj smrti.
Glas Slavonije piše da su pacijenta odmah smjestili na jedinicu intenzivnog liječenja Klinike za neurologiju osječke bolnice, jer su glavni simptomi bili na središnjem živčanom sustavu, te da je prilikom dolaska bio u izuzetno teško stanju.
Preminuo je istog dana
Izv. prof. dr. sc. Mirjana Turkalj, voditeljica Odjela za pulmologiju i alergologiju predškolske i školske dobi Dječje bolnice Srebrnjak, pojasnila nam je zbog čega ubodi stršljena mogu biti tako opasni za pojedine ljude.
– Stršljeni, ose i pčele su kukci iz skupine opnokrilaca, što znači da je riječ o kukcima koji imaju otrov koji kod određenih ljudi može izazvati alergijske reakcije. Ako nekoga ubode mnogo stršljena, primjerice čitav roj, osoba može zbog puno otrova imati problema i ako nije alergična. Ako nekoga ubode jedan, dva ili tri stršljena i to dovede do smrtnog ishoda, onda obično smatramo da je riječ o alergijskoj reakciji. Važno je posumnjati ima li netko alergiju na ubod opnokrilaca, ako se ranije tijekom nekog uboda javila urtikarija, odnosno osip, ili osoba otežano diše ili se javio neki drugi simptom alergijske reakcije. Takvog čovjeka treba uputiti na testiranje kako bi se potvrdilo postojanje alergijske reakcije – pojašnjava dr. Turkalj.
Ako se alergija potvrdi, nastavlja, ključne su dvije stvari
– Treba mu dati autoinjektor adrenalina, kako bi si mogao sam dati lijek u slučaju reakcije. Svakako, ako se dokaže da su alergični, naručuje ih se na hiposenzibilizaciju, to je terapija s vrlo visokom učinkovitošću kojom se razvija tolerancija na alergen. Kod većine ljudi, pa i djece, nije prva reakcija na ubod odmah po život opasna, nego se obično razviju neki znakovi koji upućuju na alergijsku reakciju i te je znakove potrebno prepoznati. Ako se nađemo s osobom koju je ubo stršljen i za koju se sumnja da je riječ o alergiji, a nema uz sebe autoinjektor adrenalina, važno je zvati Hitnu što prije. Što prije Hitna stigne može se intervenirati i dati mu lijek kako bi mu se spasio život – kaže dr. Turkalj.
Trenutno ima malo stršljena
Damir Rogulja, dugogodišnji pčelar i ekolog, kaže da je preminuli muškarac imao nesreću da je naletio na stršljene jer ih trenutačno ima jako malo.
– Sad su uglavnom preostale oplođene ženke, traže mjesto gdje će prezimiti do proljeća. Kod stršljena ne preživljava zajednica, nego pojedinačne ženke. Od dvije velike zajednice na mom ranču sad ima desetak stršljena i oni će nestati do mrazova – kaže Rogulja i dodaje kako stršljene ne uzgaja, ali ih ne ubija jer su korisni kukci.