PRNJAVOR – Vijeće ministara BiH će se na današnjoj sjednici baviti informacijom o konačnosti presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Azra Zornić protiv Bosne i Hercegovine”. Riječ je o presudi sličnoj onoj u predmetu “Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine”.
Vijeće ministara bi danas trebalo razgovarati o “obvezi donošenja akcijskog plana za provođenje ovih presuda”. Pravna zastupnica BiH u Strasbourgu Monika Mijić kaže da je ta presuda “izravno miješanje u suverenitet BiH” i da bi ova presuda značila da “Europski sud za ljudska prava može naložiti svakoj zemlji članici promjenu njezinog ustava” te da ju je sud trebao odbaciti.
“No, presuda je prošlog mjeseca postala konačna, a Vijeće ministara BiH bi trebalo danas zadužiti Ministarstvo pravosuđa BiH sačiniti spomenuti akcijski plan”, potvrdila je Mijić u izjavi za Dnevni list.
Građanke i građani
U presudi u predmetu “Zornić protiv BiH” se navodi kako je došlo do povrede člana 14. (zabrana diskriminacije) u vezi s članom 3. Protokola broj 1. (pravo na slobodne izbore) uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima u odnosu na nemogućnost Azre Zornić sudjelovati na izborima za Dom naroda BiH i Predsjedništvo BiH.
Za razliku od presude “Sejdić i Finci” gdje se govori o diskriminaciji budući da se pripadnici nacionalnih manjina ne mogu kandidirati za Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH, Zornić je dobila presudu jer nije mogla sudjelovati na izborima jer se ne izjašnjava kao pripadnica bilo koje etničke skupine, već kao “građanka BiH”. U skladu s Ustavom BiH samo pripadnici konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) imaju pravo kandidirati se na spomenutim izborima.
Europski sud u presudi protiv BiH navodi kako su slučaj “Zornić” i slučaj “Sejdić i Finci” identični. Sud podsjeća kako su osporene ustavne odredbe uključene u Ustav BiH “u cilju osiguranja mira i zaustavljanja krvavog sukoba u BiH u razdoblju od 1992. do 1995. godine, obilježenog genocidom i etničkim čišćenjem”.
“Međutim, imajući u vidu značajan napredak ostvaren u BiH, kao i postojanje drugih mehanizama podjele vlasti koji ne dovode automatski do isključenja predstavnika drugih zajednica, Sud je utvrdio da kontinuirana nemogućnost gospođe Zornić sudjelovati na izborima nema objektivno i razumno opravdanje, te da je kao takva diskriminirajuća”, navodi se u odluci i ponavlja kako “sada, više od 18 godina od okončanja tragičnog sukoba, ne može postojati nijedan razlog za zadržavanje osporenih ustavnih odredbi”.
Novi politički sustav
Sud u svojoj odluci navodi kako smatra da je “došlo vrijeme za uspostavljanje novog političkog sustava koji će omogućiti svim građanima BiH sudjelovanje na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda BiH bez diskriminacije na osnovi etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima nauštrb manjina i građana BiH.
“Ovo podrazumijeva nužnost promjene Ustava BiH”, stav je Europskog suda za ljudska prava.
Slučaj “Pilav” ruši daytonski model
BiH će, sve je izvjesnije, pored slučaja “Sejdić i Finci” i slučaja “Zornić” uskoro dobiti još jednu sličnu presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koja bi, s obzirom na bh. okolnosti, mogla biti još jedan kamen spoticanja i političkih obračuna u našoj zemlji. Kirurg iz Srebrenice dr. Ilijaz Pilav je prije gotovo osam godina tužio BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu zbog nemogućnosti da se kao Bošnjak kandidira za člana Predsjedništva BiH iz bh. entiteta RS. Jednako tako se iz FBiH može birati samo Bošnjak i Hrvat. Ukoliko presuda bude u korist dr. Pilava, u što ne treba sumnjati, BiH će, smatraju pravni eksperti, morati napustiti daytonski model uređenja države.
Izbori uz diskriminaciju
Predstavka Azre Zornić je podnesena Europskom sudu za ljudska prava 19. prosinca 2005. Ovo je druga presuda protiv BiH u kojoj se utvrđuje diskriminacija prema građanima koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a kojima se uskraćuje pravo da budu kandidati za članove Predsjedništva BiH i izaslanike u Dom naroda PSBiH. Iako je bilo više pokušaja stranačkog dogovaranja, čak i uz asistenciju Europske komisije, presuda “Sejdić i Finci protiv BiH” nije provedena ni nakon četiri i pol godine od donošenja, pred Božić 2009. Umjesto toga opći izbori 2010. i 2014. održani su uz diskriminirajuće odredbe u Ustavu BiH, suprotne Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.
wpDiscuz