Desetljećima se priča o prekomjernoj izgradnji privatnog smještaja na hrvatskoj obali no čini se da su u posljednje vrijeme ljudi postali svjesni negativnih posljedica koje zbog zanemarivanja ovog problema utječu na razvoj kvalitetnog turizma i gospodarstva u cjelini.
Poruka je to sudionika okruglog stola ‘Ključni izazovi hrvatskog turizma‘ koji se u srijedu održao u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, a na kojem su sudjelovali Irena Weber, direktorica HUP-a, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre te Branko Bogunović iz HD Consultinga i Fakulteta ekonomije i turizma u Puli.
Sudionici su naveli i druge izazove, poput nedostatka radne snage, nedovoljno poticajnog okvira za investicije u visokokvalitetni smještaj, još uvijek neriješeno pitanje turističkog zemljišta koji je dugogodišnji pravni uteg investitorima no čini se da je eksplozija privatnog smještaja postala gorući problem oko kojeg se vodila većina rasprava i s kojim bi, smatra struka, hitno nešto trebalo poduzeti.
Broj novih kreveta u privatnom smještaju ekvivalent je 110 novih hotela
-U godinu dana na hrvatskoj obali izgrađeno je 55 tisuća novih kreveta u privatnom smještaju. To je ekvivalent novih 110 hotela, primjerice Ambasadora u Opatiji. Zamislite da smo takve hotelske kapacitete stavili na tržište, kolika bi nam bila drukčija struktura gostiju, potrošnja, kakvi bi bili ekonomski efekti na lokalnu zajednicu te manje opterećenje na prostor – istaknuo je Ostojić, dodajući da ćemo se, ako se takav tempo gradnje nastavi u idućih pet godina, sami sebe pokopati.
Ostojić je u svojem izlaganju nastojao napraviti striktnu razliku između privatnog smještaja koji se odnosi na tzv. obiteljski turizam, odnosno kuće u vlasništvu obitelji koji turistima iznajmljuju nekoliko soba i planirane gradnje nekretnina isključivo za kratkoročni turistički najam.
-Hotelijeri nisu protiv privatnog smještaja. Dapače, to je dio naše autentičnosti. Treba zaustaviti nekretninski biznis na obali. Nismo još vidjeli novi Zakon o turizmu no postoje neke naznake da će se njime neke stvari pokušati regulirati. Gajim velike nade i da će na lokalnoj razini kroz strateški razvoj održivog turizma doći do nekih spoznaja i zahvata – poručio je Ostojić. Prema njegovom mišljenju rješenje leži u dva faktora: poreznoj politici i prostornom planiranju.
Bogunović je spomenuo još jedan, možda ključan faktor rješenja problema, a to je hrabrost politike da posegne za značajnijim odlukama i potezima. Kako je istaknuo, razlika u poreznom opterećenju hotelskog i privatnog smještaja je deset naprama jedan. U usporedbi s nekim europskim prosjekom, prema kojem je udio hotelskih kreveta u ukupnoj strukturi smještaja između 30 i 50 posto, u Hrvatskoj on iznosi 10 posto.
Cijene veće, a potrošnja manja
-U razdoblju 2022. i 2023. Hrvatska je bila ispod polovice prosječne dnevne potrošnje turista u Italiji i Španjolskoj, a cijene su nam veće nego u tim zemljama – istaknuo je Bogunović, dodajući da u toj ekonomskoj računici nešto ne štima.
Ostojić se nadovezao na temu cijena, kazavši da je HUT nedavno proveo istraživanje, Studiju usporedba cijena smještaja u hotelima, kampovima i turističkim naseljima u Hrvatskoj i zemljama poput Španjolske, Francuske i Italije. Istraživanje se radilo među 10 objekata iste kategorije i sličnim destinacijskim atraktivnostima. Prema rezultatima studije, hrvatske cijene nisu niti previsoke ni preniske. – To je istina o cijenama kad je u pitanju organizirani smještaj. Privatni nije bio uključen u istraživanje. Fokus je znači na omjeru kvalitete i cijene – rekao je Ostojić pitajući se zašto bi Hrvatska bila najjeftinija po cijenama smještaja kada se godinama ulaže u njihovu konkurentnost.
No, kao što je rekao Popović, hotelijeri se prilikom ulaganja muče oko neriješenog pitanja vlasništva nad turističkim zemljištem, što je odgovor na pitanje zbog čega u Hrvatskoj nema više globalnih stranih hotelskih lanaca.
-Puno je tvrtki radilo procijene vrijednosti hrvatskih hotelskih poduzeća. Poslovne brojke ispadaju dobre, ali pravno gledajući niti jedan kamp nema potpisan ugovor o koncesiji nad zemljištem kojeg koristi. Nitko od stranih investitora neće preuzeti odgovornost i ući u biznis bez papira. To radimo mi, postojeće hotelske kompanije koje smo tu već dugo i dale smo povjerenje državi i njezinim institucijama – istaknuo je Popović.
I on smatra da Hrvatska eksplozijom privatnog smještaja ‘pili granu na kojoj sjedi‘ te da država dekretom treba zabraniti daljnju izgradnju privatnog smještaja. Kao jedan od argumenata naveo je i primjer malog istarskog mjesta u kojem živi, gdje na 1.900 stanovnika postoji 1.700 kuća, a to je, kaže, jedno od manje napućenih mjesta u Istri ako se usporedi, primjerice s Medulinom.
Opterećenje na infrastrukturu
Ostojić se nadovezao sa informacijama o tome kako je Istra 2016, u špici sezone bila na rubu nestanka električne energije, a lani je u Istri vladala i redukcija vode.
-Svi infrastrukturni kapaciteti su napregnuti tijekom 30 dana, a zimi su potpuno neiskorišteni. To nije racionalno, ekonomično ni održivo ponašanje – zaključio je Ostojić.
Osim infrastrukturnih problema koje donosi nekontrolirana dinamika izgradnje novih nekretnina za kratkoročni najam, Weber je istaknula i nedostatak radne snage na obali za poslove koji nisu zimmer frei te sve veći problem manjka interesa za obrazovanjem jer kraj sigurne zarade za obrazovanjem nema potrebe.
-Oni i koji žele studirati imaju problem s pronalaskom smještaja jer moraju iseliti dok traje sezona. Uz to, problem neplaćanja ili minimalnog plaćanja mirovinskih i zdravstvenih doprinosa će vrlo brzo eskalirati. Imamo svu silu negativnih efekata ovakvog razvoja i HUP se snažno zalaže za to se porez na dohodak kod plaće izjednači s porezom na iznajmljivanje – istaknula je Weber.
Kako je rekao Popović, svi strateški dokumenti ikad izrađeni za hrvatski turizam spominjali su problem prekomjerne izgradnje privatnog smještaja, međutim svi su oni završili u ladici, tako da problem niti na jednom nivou države nikada nije riješen. A teško je za očekivati da će biti riješen tako skoro, s obzirom na nadolazeću izbornu godinu.