Demografska slika Hrvatske u proteklih nekoliko desetljeća pokazuje složen i zabrinjavajući trend koji ne zahvaća samo ekonomsku migraciju, već i promjene u svjetonazorskom karakteru populacije. Dok obrazovani i visoko kvalificirani mladi ljudi napuštaju zemlju, Hrvatska postaje sve privlačnija konzervativnoj dijaspori, čiji povratak često prati izrazito desni politički i ideološki diskurs. Ovaj fenomen može se gledati kao svojevrsni “demografski preokret” u kojem se elite školovane u liberalnijem okruženju odlučuju za odlazak, dok se povratnici, često s jačim nacionalističkim stavovima, vraćaju s namjerom da “vrate” Hrvatsku svojoj ideološkoj osnovi.
Odumiranje intelektualne elite
Mladi ljudi, osobito oni s višim obrazovanjem, sve češće odlaze iz Hrvatske zbog kombinacije ekonomskih i svjetonazorskih razloga. Dok su ekonomski razlozi, poput boljih plaća i prilika za karijeru u inozemstvu, očiti, mnogi mladi Hrvati također napuštaju zemlju zbog ideološke zagušljivosti. Školski sustav, politika, i društvena klima u Hrvatskoj često ne nude prostor za slobodno mišljenje, kritičku analizu i liberalne ideje koje su mladim intelektualcima ključne.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je između 2013. i 2023. godine iz Hrvatske iselilo gotovo 400 tisuća ljudi, a mnogi od njih su visoko obrazovani mladi u naponu karijere. S druge strane, istraživanja poput onih Nenada Pokosa s Instituta Ivo Pilar pokazuju da iseljavanje nije isključivo ekonomski motivirano – percepcija korupcije, nedostatak meritokracije, i osjećaj nemoći također tjeraju mlade Hrvate van zemlje(
Povratak konzervativne dijaspore
Dok intelektualna i liberalna elita napušta Hrvatsku, događa se povratak dijaspore, osobito one iz država s jakom konzervativnom tradicijom poput Australije, Kanade i SAD-a. Ova populacija često se vraća s jakim osjećajem za “tradiciju”, ali i izraženim desnim svjetonazorom, noseći sa sobom viziju “prave Hrvatske” koja se poklapa s konzervativnijim, pa čak i revizionističkim povijesnim narativima.
Ovakav povratak ima snažan politički i društveni utjecaj. Na primjer, povratnici često podržavaju desničarske stranke i politike, te aktivno sudjeluju u promociji konzervativnih vrijednosti u javnoj sferi. Dok Hrvatska gubi svoj liberalni intelektualni sloj, ustaška ikonografija i nacionalistički diskurs postaju sve češći u javnim debatama, čime se društveni prostor još više zatvara za kritičko mišljenje i otvorenu raspravu.
Je li Hrvatska postala previše zagušljiva za ostanak?
Sve je očitije da Hrvatska postaje zagušljiva za obrazovane mlade koji traže slobodu mišljenja i napredak. Iako je EU članstvo donijelo brojne mogućnosti, iseljavanje pokazuje da Hrvatska nije uspela stvoriti društvenu klimu koja bi zadržala najbolje i najsposobnije. Političke i društvene strukture često nagrađuju poslušnost i vezu, a ne sposobnost i inovativnost, što dodatno potiče odlazak onih koji u Hrvatskoj ne vide perspektivu za rast.
Hrvatska tako sve više gubi one koji bi mogli donijeti inovacije, dok jača utjecaj konzervativnih povratnika koji preferiraju rigidniji svjetonazor. Rezultat je društvo koje postaje sve više zatvoreno za različitosti mišljenja, dok intelektualna elita pronalazi svoje utočište u liberalnijim zapadnim zemljama.
Zaključak je jasan – bez promjena u društvenom i političkom sustavu, Hrvatska će nastaviti gubiti školovanu elitu, dok će se jačati utjecaj konzervativne dijaspore koja oblikuje budući politički i kulturni smjer zemlje.
wpDiscuz
