Na jednom od hrvatskih portala pojavio se tekst koji analizira kako u Hrvatskoj riješiti problem „duboke države“ , što nam se učinilo zanimljiv za njegovu kompilaciju i adaptaciju na bosansko-hercegovačke političke prilike, piše thebosniatimes.ba, posebno na onim područjima i na onim državnim instancama gdje bošnjačke stranke, poput SDA, imaju dominantnu vlast još od pada komunizma.
Pojam
Duboku državu čine dijelovi stalnog profesionalnog osoblja u državnim subjektima povezani s ključnim poduzećima, medijima i slično. Duboka država istinski vlada državom, dok stranka koja je legitimno dobila vlast na izborima te službeno i formalno preuzela vlast u stvarnosti nije preuzela vlast. Jer, cijelim državnim sustavom, zbog stalnog osoblja, „do u dubinu” u zbilji upravlja taj dio državnog sustava. To se događa zato što politička garnitura naslijedi profesionalno osoblje koje je postavio netko drugi po načelu stranačke podobnosti i ortačkog poslovanja.
Duboka država usporedni je sustav, „država u državi“, koji svoje partikularne interese i interese svojih gospodara i istomišljenika nameće kao opće. Zato su interesi duboke države jači su od interesa same države za koju nominalno rade. Duboka država jest način djelovanja upravitelja i nadziratelja nekog sustava, kao i samoodržavajući segment koji ne dopušta preveliko odstupanje od uvriježenih paradigmi i stanja stvari kakve jesu. Osim toga, duboka država obuhvaća sve „sive eminencije”, strukture iz bivših režima ili obavještajnog sektora i „vječne” političare i mozgove iz „think-tank” organizacija, lobiste i generacijske „gremije”, čiji političko-društveni planovi iz sjene utiču na sam sustav te je vrlo teško nešto promijeniti.
Terminom „duboka država“ posljednjih godinu-dvije često se koriste geopolitički analitičari u kontekstu vladavine američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je u političkom djelovanju ograničen snagom i utjecajem „duboke države”. Donald Trump je optužio Ministarstvo pravde SAD-a da je ono dio duboke države. U SAD-u se pod pojmom „duboke države” misli na „permanentni establishment”, koji, neovisno o tome koji je američki predsjednik na vlasti, stvarno stoji iza strateških odluka Bijele kuće. Taj establishment obuhvaća vojnoindustrijski kompleks, obavještajne službe, ali i interese moćnih financijskih i medijskih korporacija.
Duboka država i „teoretičari zavjere“
Ljudi koje duboka država naziva „teoretičarima zavjere“ pod izrazom „duboka država” podrazumijevaju i djelovanje tajnih društava, za koje tvrde da su „nevidljiva ruka” koja iz sjene upravlja svim političkim, društvenim i ekonomskim procesima.
UDBA kao „duboka država“ u SFRJ
UDBA je bila najmoćnija poluga „duboke države” bivše SFRJ, u kojoj je bez milosti zatirala nacionalne interese. Ostaci toga zlokobnog sustava još postoje, djeluju iz sjene te su danas najmoćniji dio bošnjačke duboke države. Bosna i Herecgovina je u svakom pogledu zemlja društveno-političko-ekonmskih apsurda. Političke elite nerijetko donose čudnovate političke odluke, neovisno o tome kojeg političkog predznaka bile. Te su odluke zaista ponekad teško shvatljive, odnosno, iracionalne s aspekta nacionalnih interesa, pa se svakako možemo zapitati je li te odluke donijela „plitka država”, to jest ona vidljiva, ona koja je samo formalno na vlasti, ili „duboka država”, to jest ona usporedna ali prava „elita“, koja vuče sve bitne konce u ovoj državi. „Duboku državu” možemo opisati kao svojevrstan kartel političkih i financijskih interesa.
Duboka država u suverenoj državi
U korijenu stvaranja „duboke države” u BiH prvenstveno su duboki relikti bivših udbaških i komunističkih struktura, koje su, što im je omogućila politika nacionalne pomirbe, izvršile transmisiju moći i u neovisnu BiH. Ta je moć politička (bivši komunisti jako dobro poznaju tehnologiju vladanja), ali i financijska, s obzirom na to da su brojni „zaslužnici” bivšeg sustava u privatizaciji i prvobitnoj akumulaciji kapitala ugrabili prilično velik dio financijskog kolača. Pripadnici bivšeg udbaško-komunističkog elitnog kruga naglo su se, devedesetih godina, prerušili u „humaniste”, ali su u biti, kao tehnomenađeri, u privatizaciji (što nije čudno, jer je dobar dio managera prije devedesetih bio dio „struktura”), „okrenule” golem kapital kojim su kasnije presudno utjecale na financijske i političke procese u državi. Uz udbaško paraobavještajno podzemlje, u BiH je sasvim moguće da je „duboka država” i u legalnim, civilnim i vojnim, sigurnosno-obavještajnim strukturama. „Duboka država”, to jest država u državi, prema potrebi „regrutira” političare, ove ili one političke opcije (većina političara vrlo je lahko ucjenjiva i potkupljiva), a na usluzi su joj praktički svi glavnorežimski mediji.
Duboka država – milje korupcije i kriminala
Duboka država u BiH je ondje gdje su kapital i moć, pa određene (posrnule) privredne divove možemo gledati kao klasičan proizvod „duboke države”, to jest kao kumsko-rođačko-mafijaški model ekonomije, gdje postoji duboka sprega između političara, tajkuna, obavještajnog podzemlja i kriminala. Do danas je malo koji ili nijedan političar suđen za kriminalno-korupcionaške pothvate, i nije u budžet vratio bespravno stečenu imovinsku korist. Što puno govori o neovisnosti i samostalnosti pravosuđa kao također dijela „duboke države”, po staroj latinskoj „ruka ruku mije”.
Paralizirana država
Disfunkcionalne države, paralizirane djelovanjem duboke države, pretvaraju se u „plitke države”, koje po svim parametrima bivaju na dnu ljestvica pokazatelja: mladež, ali i stariji obrazovani ubrzano napuštaju takve države, dok operativci „duboke države” jako dobro žive i izruguju se običnom narodu. /HMS/