Nije lako Luki Zonjiću iz Opuzena gledati kako bager svake minute vadi jedno stablo mandarine. Sadio ih je prije 22 godine i sve donedavno bile su mu hraniteljice, a posljednjih godina, kaže, od njih je više štete nego koristi.
– Vadim jer je cijena nikakva, a da ne govorim na otkupu što se radi. Tu je i bolest mediteranska voćna muha, koju nije naša država spriječila, a i naređuju da moramo pokupiti plodove – kaže Zonjić.
Nekoliko znatiželjnika začuđeno je promatralo rad bagera, prisjećajući se vremena kad je mandarina bila neretvanska zlatna koka.
– Sjećam se kad je počela sadnja prije 30-40 godina, onda su neki s 20 stabala mandarina imali više nego ja na dva hektara vinograda, ali sad je to došlo u ovu situaciju – kaže Ivica Radović s Pelješca.
Par kilometara dalje još jedna plantaža mandarina odlazi u ropotarnicu povijesti, ali na malo drukčiji način. Dvojica mladih poljoprivrednika otpilila su tanke grane, a debla će prije dolaska bagera iskoristiti kao drva za ogrjev. – piše HRT.
– Godina je bila kakva je, loša, mandarina je srozana na minimum. Sadit ćemo druge kulture, vadit ćemo mandarinu, ako Bog da, sadit ćemo sad na proljeće lubenicu pa ćemo na ljeto kupusnjače – kaže Ivica Vuinac iz Blaca.
Jedna od najtežih sezona u povijesti
Zonjić, pak, mandarine namjerava zamijeniti egzotičnim voćkama.
– Sadit ću avokado, to je južno voće iz Latinske Amerike, i bananu. Klima se promijenila i to može uspijevati bez problema – kaže.
Sezona mandarina koja je upravo završila jedna je od najtežih u povijesti. Mnogi će za to ponajviše okriviti izostanak SIT tehnologije, kojom se godinama mandarine štitilo od najvećeg štetnika – mediteranske voćne muhe.
– Jedini i najvažniji problem ove godine dogodio se s mediteranskom voćnom muhom. Tu Ministarstvo poljoprivrede i HAPIH nisu odradili svoj posao. Znači, nisu krivi proizvođači, nisu oni uzgojili tu mediteransku voćnu muhu, a i nemaju je čime suzbiti – kaže Neven Mataga, potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice za agrume.
– Ne možemo pridodati baš sve samo tomu što se SIT tehnologija nije provodila, nego bi se cijeli akcijski plan trebao provoditi onako kako spada. Na kraju smo imali problema i s nelegalnom uporabom zaštitnih sredstava, tako da nismo imali ispoštivane narudžbe prema nekim kupcima. I u drugoj polovini studenog imali smo jedno južno vrijeme, velike temperature – kiše, kaže Dragan Crnomarković iz Otkupnog centra Enna-Fruit u Opuzenu.
Jedan od razloga loše sezone mandarina je i preveliki urod koje tržište Hrvatske i susjednih država nije moglo prihvatiti. Gotovo u cijelosti je izostalo zapadnoeuropsko tržište.
– Obično kada imamo prerod imamo jako opterećenje po stablima i u tom slučaju pojavi se ogroman broj sitnih plodova koje, htjeli mi – ne htjeli, nitko u zapadnoj Europi ne želi, tako da mi moramo pravilno opteretiti svoja stabla da pravilnom agrotehnikom dobijemo veliki broj plodova prve klase, a onda će i cijena i prodaja ići bolje – kaže Crnomarković.
Mnogo je problema koji su ove sezone izbili na površinu, a jedan od njih je i ARKOD.
– Danas u Neretvi ne postoji 500 hektara najkvalitetnijih mandarina koje ili nisu upisane ili su brisane – pa što mi to radimo? Zato ćemo mi sutra te parcele su sutra osuđene na propast. Zašto? Znači, tu nema ni osiguranja, nemate sljedivost robe, ne možete ni s kim napravit ugovor glede tih parcela, to su parcele koje su već dogodine osuđene na kapinu, da budu zapuštene, kaže Mataga.
Svatko vuče na svoju stranu
Ipak, nije sve tako crno, pa tako ni jedna loša sezona ne može pokvariti polustoljetnu prošlost neretvanskih mandarina. Uvijek je bilo onih koji su krčili svoje plantaže, ali i onih koji su pokretali nove nasade. – piše HRT.
– Znači, jedni vade, drugi sade. Imamo i mikrolokacije koje nisu ni pogodne da mandarina bude održiva na tim predjelima, znači, ona tu nije održiva glede cijene i glede količine koje daje. A pored toga imamo i sorte koje nisu odgovarajuće za neka druga područja – kaže Mataga.
– Siguran sam da mandarina tipa fatuma, koju mi proizvodimo, a i sve ostale vrste mandarina u koju ulaze klementine i neke druge vrste citrusa imaju veliku budućnost u dolini Neretve, samo, naravno, treba biti organiziran kod te proizvodnje, treba pratiti najnovije tehnologije, znači, europske tehnologije i, naravno, trebamo svi zajedno gurati u istom pravcu – kaže Crnomarković.
Bolja organiziranost proizvođača, otkupljivača i svih drugih karika u lancu od proizvodnje do prodaje sigurno bi dala rezultat. Zasad svatko vuče na svoju stranu.