TEMA: Tko je čovjek koji bi mogao promijeniti rezultate američkih izbora 2024.?

Predsjednički izbori u SAD-u, koji će se održati u studenom 2024. godine, mogli bi biti povijesni, jer bi u dobroj mjeri mogli odrediti buduću sudbinu Amerike, koja nikad nije bila ovako podijeljena, ali i samog svijeta.

Ovi izbori nikad ne mogu biti neizvjesniji i zanimljiviji, pogotovo ako se opet na crtu stave Joe Biden i Donald Trump, dvije mentalno i politički dijametralno suprotne ličnosti. Još veću neizvjesnost može unijeti odluka Roberta Kennedyja Jr. da se kandidira kao nezavisni kandidat, što je već izazvalo veliku nervozu u taboru demokrata i republikanaca.

Gerijatrija

Kennedy Jr. odbacio je Demokratsku stranku, tradicionalni dom svoje obitelji, a prve ankete pokazuju da je postao više nego velika prijetnja objema strankama. I to iz mnogo razloga. Prema istraživanjima javnog mnijenja trenutno ima potporu 22 posto birača, a posljednji nezavisni kandidat koji je godinu dana prije izbora imao potporu veću od 20 posto bio je Ross Perot 1992. koji je osvojio 19 posto glasova.

Ono što mu Kennedy Jr. ide od ruke jest da ima veliku podršku mladih ljudi. Znak upozorenja za obje stranke je da je on bio vodeći izbor mladih birača, od 18 do 34 godine, au anketiranoj populaciji za njega se odlučilo njih 38 posto.

Danska banka Saxo nedavno je objavila svoje viđenje koja bi se sve potencijalno velika iznenađenja mogla dogoditi tijekom sljedeće godine. Prema njihovom mišljenju, riječ je o potencijalnoj pobjedi Kennedyja na američkim izborima, koja bi se mogla dogoditi jer su američki birači zasićeni nejednakošću, nepravdom i vječnim ratovima. 

Nakon četiri godine Trumpa i zatim četiri godine Bidena, entuzijazam birača za gerijatrijske kandidate opada. Bidenova podrška nastavlja slabiti kako gospodarstvo i tržište rada padaju. Javnost povezuje Bidenovo loše upravljanje geopolitičkom situacijom u Ukrajini i na Bliskom istoku s rastom cijena nafte, osnovnih dobara i renti. Trump ima određenu podršku, ali zbog njegovog narcisoidnog stava i ponašanja, broj njegovih okorjelih pristaša je sve manji.

X faktor

Tko je Robert Kennedy Jr. i kakve su mu šanse? Prezime Kennedy najprepoznatljiviji je brend u američkoj politici, a čak je i dinastija Bush na drugom mjestu. RFK je sin senatora Roberta F. Kennedy stariji i nećak predsjednika Johna F. Kennedy.

Kennedyjeva pozadina daje vjerodostojnost establišmentu za koji bi bivši neovisni kandidati i kandidati treće strane ubijali – za dobrobit života provedenog u politici. RFK Jr. je od djetinjstva posjećivao zabave visokog profila, uključujući i onu koju je Frank Sinatra priredio za svog ujaka Jacka na demokratskoj konvenciji 1960. godine. Kao rezultat toga, Kennedy poznaje očeve gotovo svakog istaknutog modernog Amerikanca, a postoji velika vjerojatnost da je upoznao i njihove djedove.

Njegov glavni napad na demokratski establišment je da su Hillary Clinton i Joe Biden “ratni huškači”. Također je kritizirao CIA-u kao instituciju osmišljenu samo kako bi osigurala više ratova kako bi vojno-industrijski kompleks održao na životu.

U svojoj kampanji Kennedy promovira kraj vojnih avantura i ratove za promjenu režima, poput onog u Ukrajini. Kako je istaknuo, ratovi u Iraku, Afganistanu, Siriji i Libiji koštali su SAD više od 8000 milijardi dolara, što je 90.000 dolara po četveročlanoj obitelji. Također smatra da je došlo vrijeme da se konačno stane na kraj korupciji u Washingtonu, da se prestane spašavati one koji su preveliki da propadnu, a malog čovjeka prepuštaju na milost i nemilost tržištu. Kennedy navodi da korporacije trenutno imaju osam trilijuna dolara u gotovini, a njihov doprinos poreznim prihodima je samo 10 posto.

Pad carstva

Prema ovom nezavisnom kandidatu, snaga jedne nacije ne proizlazi iz njenih vojski. Upozorava da država u posljednjih 30 godina postaje sve slabija, a ne jača te ističe da je krajnje vrijeme da se okonča imperijalni projekt.

– Godišnja potrošnja za obranu je blizu bilijuna dolara. Održavamo 800 vojnih baza diljem svijeta. Mirovna dividenda koja je trebala doći nakon pada Berlinskog zida nikada nije iskupljena. Trebali bismo prestati gomilati neisplative dugove kako bismo vodili jedan rat za drugim. Vojska će se vratiti svojoj pravoj ulozi obrane naše zemlje. Okončat ćemo proxy ratove, kampanje bombardiranja, tajne operacije, državne udare, paravojske i sve ostalo što je postalo toliko normalno da većina ljudi niti ne zna da se događa. Ali to se događa, neprestano gubimo snagu. Vrijeme je da se vratimo kući i obnovimo ovu zemlju. Amerika ne može biti carstvo u inozemstvu, a kod kuće nastaviti biti demokracija – Kennedyjev je stav s kojim ulazi u predsjedničku utrku za Bijelu kuću.

Ima i zanimljiv pogled na rat u Ukrajini. Smatra da je najvažnije okončati patnje ukrajinskog naroda, ali i američke geopolitičke makinacije koje datiraju najmanje od 2014. Također je mišljenja da SAD mora prestati gledati svijet samo kroz prizmu od neprijatelja.

Upravo bi ga ta kombinacija faktora mogla učiniti savršenim kandidatom za ovaj trenutak. CNN ipak navodi da Kennedy najvjerojatnije neće uspjeti pobijediti crveno-plave kandidate, ali i da će njegov izborni rezultat svakako biti važan, jer bi mogao značajno utjecati na ishod predsjedničkih izbora. Kennedy Jr. bi, vjeruju, mogao pokupiti velik broj glasova razočaranih američkih građana.

Tas na vagi

Kennedy bi mogao biti veliki problem za obje strane, pokazalo je istraživanje “New York Timesa” i College of Siena. Utvrđeno je da Kennedy Jr. ima potporu najmanje 25 posto birača u ključnim državama u kojima je Biden pobijedio Trumpa 2020. – Georgiji, Arizoni, Wisconsinu, Pennsylvaniji, Nevadi i Michiganu. Drugim riječima, Kennedyjev ulazak u izbornu utrku kao neovisnog kandidata promijenio je rezultate prethodnih anketa.

No, prethodni izbori pokazali su da je stranačka vojska presudna za pobjedu. Mnoge su države godinama i desetljećima bile crvene ili plave, što znači da stalno glasuju za jednu stranku. Neovisni kandidati imaju problema s prikupljanjem dovoljno konkurentnih država.  

Do sada je to pošlo za rukom tek nekolicini nezavisnih kandidata, ali nitko od njih nije bio ni blizu pobjede. Bivši predsjednik Teddy Roosevelt napustio je Republikansku stranku 1912. da bi se kandidirao u Progresivnoj stranci gdje je dobio oko 27 posto glasova – 88 elektorskih glasova, podijelivši Republikansku stranku s demokratom Woodrowom Wilsonom koji je na kraju pobijedio.

Ovakav rezultat prava je rijetkost, jer posljednji kandidat nevećinske stranke koji je osvojio elektorske glasove bio je George Wallace 1968. godine. Prema američkim analitičarima, čak i ako su birači otvoreni za ideje neovisnog kandidata, uglavnom na kraju glasaju za stranačkog kandidata zbog zabrinutosti da će odbaciti svoj glas. Za mnoge građane ponekad je manje savršen izbor bolji od pobjede kandidata kojem se protivite.

Sadašnjih Kennedyjevih 22 posto ne sugerira da još uvijek može probiti dvostranački sustav i sljedeće godine upisati svoje ime na izbornu kartu. No, njegova kandidatura svakako predstavlja veliku prijetnju za Bidena i Trumpa, odnosno demokrate i republikance, jer postoji “opasnost” da će pokupiti veći ili manji broj njihovih glasova koji bi onda mogli biti presudni nova predsjednička utrka.