Published On: Tue, May 21st, 2013

Sve informacije postaju tajna?!

Vlasti Bosne i Hercegovine namjeravaju uskoro ponuditi izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH koje bi prema prvim ocjenama mogli predstavljati ozbiljan udar na demokratičnost, jer će omogućiti skrivanje bitnih podataka od javnosti (medija i građana), posebno onih koji se odnose na javne dužnosnike, piše portalBuka.
Zanimljivo je, piše Buka, da se donošenje takvih rješenja obrazlaže pod krinkom “sprečavanja nezakonitosti i proizvoljnosti u primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH”.
Čak i ime i prezime tajna
– Izmjenama se omogućava brži i jednostavniji pristup željenim informacijama u skladu s međunarodnim standardima i preporukama Vijeća Europe u ovoj oblasti. Posebna pažnja posvećena je zaštiti privatnosti kao jednom od osnovnih ljudskih prava, a čiji su standardi definirani Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Konevncijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Vijeća Europe, mišljenja je Ministarstvo pravde BiH.
No, kako to baš i nema veze s onim što tvrdi Ministarstvo pravde BiH vidljivo je i iz nauma da bi svaka institucija ograničila pravo na privatnost ili drugi interes kojim se de facto proglašava sve, uključujući čak i ime i prezime.
Glavni protagonist prava zaštite ponajprije dužosnika od očiju javnosti već skoro dvije godine je Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH, koja je upravo i jedan od inicijatora i sudionika u izradi nacrta izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH.
Dozvoljena mjera
Sve je počelo kada su inspektori Agencije za zašitu osobnih podataka BiH rješenjem UP1 03-1-37-3-18/11 od 5. srpnja 2011. godine naložili Središnjem izbornom povjerenstvu BiH da otkloni nedostatke utvrđene inspekcijskim nadzorom iz oblasti zaštite osobnih podataka tako što će uspostaviti i voditi evidenciju o zbirkama osobnih podataka, kao i da objavu osobnih podataka iz evidencije kandidata i izabranih dužnosnika vrši u skladu s principima obrade osobnih podataka iz člana 4. stav 1. tučka f). – to znači: – Da prekine obradu osobnih podataka objavljivanjem skeniranih izjava o imovinskom karotonu kandidata i izabranih dužnosika na službenoj web stranici i da objavljene ukloni s iste, navedeno je između ostalog, u rješenju inspektora Agencije.
Direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH Petar Kovačević demantirao je navode da ta institucija želi imovinske kartone sakriti od javnosti i napraviti tajnim, već samo ono što se prezentira svesti u dozvoljenu mjeru kako to propisuju i zakonske odredbe.
– Podaci koji se nalaze u imovinskim kartonima, a koji se tiču posjedovanja nekretnina, novca, obveza smatraju se osobnim podacima. Isto je i s imenima bračnih partnera, djece, kao i javnog objavljivanja potpisa. Treba imati na umu da su vrlo lako moguće zloupotrebe tih potpisa – što bi se dogodilo da netko to učini? Osim toga, apsurdno je da se javno objavljuju podaci o adresama stanovanja kandidata i izabranih osoba, a s druge strane imamo činjenicu da dio takvih štiti policija, naveo je Kovačević.
Borba protiv korupcije
Tako je rješenje inspektora Agencije postalo jače od slova Izbornog zakona BiH čijim je članom 15. 9, a u vezi s članom 15.7. i 15.8. Središnjem izbornom povjerenstvu BiH propisano i dato ovlaštenje da omogući da obrasci koji sadrže izjavu o ukupnom imovinskom stanju kandidata i izabranih dužnosnika budu dostupni javnosti na transparentan način, skeniranjem istih i postavljanjem na web stranicu.
– To sve s ciljem borbe protiv korupcije, odnosno smanjivanja razine korupcije, izradom strateškog okvira i zajedničkih standarda koji će se koristiti u BiH radi jačanja povjerenja u institucije na svim razinama vlasti u BiH, stoji u zakonskim odredbama.
Inspektorima, piše Buka, nije bilo dovoljno ni to što, kako je propisano odredbama Izbornog zakona BiH, svaka osoba koja prihvati kandidaturu za izbore i podnese obrazac “suglasna da se njegovi podaci, kao i podaci članova njegove uže obitelji objave i da su dostupni javnosti (član 15.9.)
Uklanjanje imovinskih kartona
Bez obzira na sve imovinski kartoni su uklonjeni i od sredine 2011. skriveni od javnosti, iako su godinama prije toga na svakim izborima bili objavljivani i dostupni na web stranici Središnjeg izbornog povjerenstva.
Po žalbi Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Sud Bosne i Hercegovine, odnosno sudsko vijeće kojim je predsjedavao sudija Branimir Orašanin 7. prosinca 2011. poništio je rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH. No, isti Sud, odnosno sudsko vijeće čiji je predsjednik bio Sretko Crnjak 4. travnja 2012. uvažilo je žalbu Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH i u preispitivanju odluke donijelo presudu kojom je ona od 7. prosinca 2011. stavljena izvan snage – odbijena.
I dalje je tako ostala zakonska obaveza Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da objavljuje imovinske kartone kandidata i izabranih dužnosnika, ali to neće učiniti ni za opće izbore 2014. jer je iznad zakona – rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.
No, zašto sada smeta Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH koji se nakon Izbornog zakona BiH našao na meti Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH?
– Pristup informacijama koje su pod kontrolom javnih organa u skladu je i sa ciljevima Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH, broj 28/00). Prema tome, između ostalog, informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju javno dobro od vrijednosti i javni pristup ovim informacijama promoviše veću transparentnost i odgovornost tih javnih organa, te su ove informacije neophodne za demokratski proces u skladu sa kojim su dužni postupati organi na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, navedeno je presudi Suda BiH od 7. prosinca 2011. koja je u posjedu BUKA.
Tko se sve prima u državnu službu
Time je Sud BiH jasno ukazao na važnost Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH, ali i naglasio da je pogrešno primjenjeno materijalno pravo uskraćivanjem prava javnosti na podatke.
Ono što je započeto: činjenje svega da se javnosti učine nedostupnim podaci iz imovinskih kartona javnih dužnosnika nastavila je Agencija za državnu službu BiH. Agencija je naime, sa svoje web stranice krajem kolovoza 2012. godine uklonila podatke o kandidatima koji su se javljali na natječaj u ADS BiH. Uklonjeni su podaci i o državnim službenicima koji su polaznici obuke i stručnog usavršavanja koje provodi ta državna institucija institucija.
A, odluka o tome je donesena na traženje ni manje ni više nego opet, Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, uz obrazloženje da takva praksa nije u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka BiH. U donesenom rješenju je navedeno da javno objavljivanje imena može naštetiti kandidatima. Zaposleni kandidati se mogu naći u nezavidnom položaju kod aktualnih poslodavaca, koji na jednostavan način mogu pratiti svoje zaposlene, u smislu traženja novog zaposlenja.
– U tim slučajevima građani često odustaju od prijave na natječaj, jer žele izbjeći neugodne situacije, stoji u rješenju. U ovom dokumentu je napisano i da „informacija o broju osvojenih bodova kandidate može dovesti u neugodnu situaciju od strane bilo koga tko pristupi predmetnoj internet stranici i vidi podatke”.
Time je javnost od početka rujna 2012. godine ostala uskraćena i za podatke o informacijama koje bi mogle biti korisne u smislu saznanja tko se sve prima u državnu službu u institucijama BiH, odnosno neposredno otkriti radili se o obitelji prvenstveno javnih dužnosnika u BiH.
Tako je posljednja prepreka k uspostavi totalne blokade na informacije uočena u Zakonu o slobodi pristupa informacijama u BiH koji se našao na udaru Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH i sugestijom da – pod hitno mora biti promijenjen, navodno usklađen s međunarodnim konvencijama.
Fiktivno postojanje
Ministarstvo pravde BiH je otvorilo proces javnih konsulatcija u izradi prijedloga izmjena i dopuna Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH kojim se svi zainteresirani građani i pravne osobe pozivaju da do 31. svibnja dostave svoje komentare, prijedloge i sugestije putem web stranice tog ministarstva.
No, mnogi to vide samo kao privid transparentnosti u kreiranju izmjena zakonskog rješenja koje se odnose na slobodu pristupa informacijama u BiH jer je sasvim sigurno da su mu predstavnici Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH namijenili fiktivno postojanje, piše Buka.