Inauguracija 46. predsjednika Sjedinjenih američkih država Joe Bidena svjetski je događaj kojeg svi očekuju od američkih predsjedničkih izbora u studenom prošle godine. Sama procesija službenog imenovanja Bidena predsjednikom Amerike odvijat će se u nikada složenijim odnosima; pod strogim epidemiološkim mjerama, ali i sigurnosnim koje su podignute na najvišu razinu od 6. siječnja kada su pristaše predsjednika na odlasku Donalda Trumpa, koji je do zadnjeg trenutka osporavao Bidenovu pobjedu, provalili u američki Kongres. O tome kakav značaj ima inauguracija novog predsjednika i što možemo očekivati od njega saznali smo u razgovoru s prof. dr. sc. Tomislavom Sunićem.
Godina puna izazova, 2020., tek što je završila, dala je naznake da ni nova neće biti puno lakša. Kada govorimo o SAD-u, zemlji koja je jedna od najpogođenijih pandemijom korona virusa, koja se pred ljeto prošle godine našla usred velikih prosvjeda potaknutih ubojstvom Afroamerikanca Georgea Floyda, svakako treba istaknuti i poraz još uvijek aktualnog predsjednika Trumpa koji odbrojava sate u Bijeloj kući i koji je dva mjeseca osporavao rezultate predsjedničkih izbora da bi poraz priznao tek nakon što je svoje pristaše “nahuškao” da sami preuzmu pravdu u svoje ruke i to ispred Kapitola, doma američkog Kongresa.
FBI provjerava svih 25.000 pripadnika Nacionalne garde koji stižu u Washington na taj događaj, a bit će ih najmanje dva i pol puta više nego na prijašnjim inauguracijama. Glavnina pripadnika Garde bit će naoružana.
Bizarno i čudno
Sunić, koji sumnja da će u srijedu doći do nereda jer “to nije u interesu ni mogućim prosvjednicima, a ni vladajućima, odnosno ljudima koji će sutra ući u Bijelu kuću”, ipak ističe kako je ova sila sigurnosti koja će pratiti Bidenovu inauguraciju “presedan u zapadnim demokracijama”.
“Konkretno u američkoj demokraciji je ovo presedan, da se inauguracija predsjednika odvija u takvim, možemo reći, pomalo bizarnim i čudnim okolnostima. Bidena će čuvati oko 25 tisuća članova Nacionalne garde, slobodno možemo reći vojnika, a osim toga ta inauguracija po prvi puta u više od 200 godina neće biti održana pred pukom, izvan Bijele kuće, već u zatvorenom prostoru”, komentirao je naš sugovornik.
Sunić smatra da je ovdje riječ o paradoksu jer će po prvi puta jedna demokracija proces inauguracije štititi i braniti prisustvom velikog broja vojnika, “što nije nimalo dobar znak”.
Biden bi se mogao naći u velikim problemima, mišljenja je ovaj profesor, publicist i autor nekoliko knjiga iz područja političke povijesti i procesa: “Zemlja je izuzetno podijeljena, jako je balkanizirana, veliki broj Trumpovih pristaša osjeća se prevareno, posebno stoga što je Biden najavio storniranje Trumpovih odluka i povratak zemlje na ono što je bila prije Trumpa, a veliki broj ljudi očekivalo je promjene koje je još uvijek aktualni predsjednik pokrenuo”.
“Možemo očekivati daljnje demoniziranje Trumpa s najružnijim rječnikom. Postoji velika mogućnost daljnje polarizacije Amerike koja može imati vrlo neugodne posljedice. Ne isključujem možda i nasilje, još više terorizma, neću tu spekulirati o mogućnosti građanskog rata, ali Amerika je sada prvi put nakon Građanskog rata 1860./65. vrlo podijeljena i to, ako radimo projekcije na Europu, nimalo ne šalje dobar znak vladajućoj garnituri u Bruxellesu, a konačno i u Banske dvore”, ocijenio je Sunić.
Sumnja da će Biden voditi glavnu riječ u svojim unutarnjim i vanjskopolitičkim odlukama, “nego će to prvenstveno raditi ljudi koji stoje iza njega”, a kako kaže, Biden je sastavio dosta multikulturan kabinet. I tu dolazimo, prema Suniću, i do srži problema podijeljenosti današnje Amerike; multikulturalizam u Americi nije pokazao svoje dobre rezultate i “to je jedan propali eksperiment”.
Dvije Amerike
Polarizacija Amerike svoje uzroke ima još u 60-tim godinama prošlog stoljeća kada je američka vlada donijela niz zakona s ciljem ispravljanja “nepravdi prema crncima”, kaže nam Sunić.
U međuvremenu se, upozorava, demografska i etnička slika Amerike radikalno izmijenila pa u odnosu na 80-te kada je broj Amerikanaca europskog podrijetla iznosio 85 posto, u zadnjih 30 godina taj je postotak pao na 55-60 posto.
“Sve te etničke razlike pa ako hoćete i rasne su se u zadnjih 30 godina prelile i u političku arenu, prvo na lokalnoj razini, a sada i na federalnoj i to do te razine da vi imate istočnu i zapadnu obalu Amerike koje su jako multikulturalno nastrojene za razliku od jedne srednje Amerike koja stoji iza Trumpa i koja je izrazito ‘bijela”, analizira Sunić.
I to je jedan od najvećih izazova koji stoji pred novim američkim predsjednikom: “Upravo o tim demografskim promjenama, o njima će biti sve više i više riječi. Ja se nadam da će se to riješiti lijepo i na jedan diplomatski način, ali kako sad situacija izgleda, svatko se osjeća na neki način zakinuto”.
Povukao je ovdje paralelu i s Jugoslavijom:
“Jugoslavija je bila jedna multikulturalna zemlja, ali bez obzira na neke jugonostalgičare, ona dva puta u povijesti nije položila svoj ispit i to nakon Versaja 1919., kada je završila u jednoj katastrofi, a onda u Drugom svjetskom ratu koji je bio i europski građanski rat za nas. A drugi put 1990. kada se je i raspala. Bez obzira na snove o nekoj multikulturalnoj Jugoslaviji, odnosno o Americi, tu možemo povući paralelu; meni se čini da se Amerika danas ne nalazi ne samo u procesu ubrzane balkanizacije nego i u negativnom procesu ubrzane jugoslavenizacije”, ocijenio je naš sugovornik.
‘Puzajuća diktatura’
Upravo je ovako visoka razina sigurnosti na Bidenovoj inauguraciji po Suniću svojevrstan predznak kako bi isto moglo biti potrebno i dalje tijekom Bidenovog mandata. Osim toga, ističe, broj vojnika koji će Biden imati na svojoj inauguraciji prelazi broj američkih vojnika u Afganistanu i Iraku.
“Onda se čovjek tu zapita kakva je to zemlja i kakve ona poruke šalje ostalim mogućim demokratskim zemljama. Smatram da je to jako negativan znak jer će to služiti mogućim diktatorima kao izgovor da se pod krinkom zaštite demokracije, slobode govora, ljudskih prava i slično, krene u još veću represiju putem interneta, da se miču ljudi s društvenih mreža itd. Bojim se da ovdje imamo jednu puzajuću represiju, koja se vrlo lako može preslikati i na Hrvatsku, vrlo lagano se može svrstati pod fenomen Covida i mogu zamisliti da ovakva situacija primjerice i u Njemačkoj i u Francuskoj preraste u jednu puzajuću diktaturu”, zaključio je Sunić za portal Direktno.