BRDO KOD KRANJA – Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić nazočio je sastanku lidera zemalja Zapadnog Balkana koji je održan u Brdu kod Kranja.
Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića dočekali su predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović. Skupu je prisustvovao i francuski predsjednik Francois Hollande.
Održana je plenarna sjednica na kojoj se sudionicima sastanka, liderima zemalja Zapadnog Balkana, obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Komšić je u svom obraćanju podsjetio da je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je imalo priliku susresti se is francuskim predsjednikom Francoisom Holllandom prije skoro dva mjeseca u Parizu, te je ovom prilikom pozdravio nastavak interesa Francuske za proces proširenja EU na zapadni Balkan.
– Smatram da ne postoji razumna alternativa integraciji zapadnog Balkana u Europsku uniju. Stoga cijenim ovaj skup vrlo važnim mehanizmom koji treba omogućiti da razmijenimo stavove o dinamici i prioritetima proširenja u interaktivnom dijalogu na najvišoj razini. Iskreno, razumijem poziciju EU koja naglašava europsku perspektivu regije i fokusira se na mjerljive indikatore uspjeha reformi na tehničkoj razini. No mi u Bosni i Hercegovini često osjećamo da je taj birokratski pristup na neki način preuzeo primat u odlučivanju i kreiranju rješenja za naše nimalo tehničke probleme – kazao je Komšić.
Stoga Komšić ovaj skup na najvišoj razini upravo vidi kao povratak priče o proširenju na politički nivo.
Po njegovim riječima, to podrazumijeva i preuzimanje “vlasništva” nad sudbinom regije u ruke nas koji jesmo aspiranti za članstvo EU, ali i odgovornosti koje to sobom nosi.
– Prelazak s birokratskog na politički pristup ne znači da mi u Bosni i Hercegovini smatramo da nam treba progledati kroz prste prilikom ocjene uspješnosti reformi ili da ne trebamo usvojiti sve ono što predstavlja EU acquis. Ono što želim reći jest da birokratski pogled na rješenja političkih pitanja u zemljama poput Bosne i Hercegovine jednostavno ne daje rezultat, kao ni pokušaji pojednostavljivanja naših problema po cijenu europskih vrijednosti – rekao je predsjedavajući.
S obzirom da je ovo skup na najvišoj razini, Komšić se osvrnuo na osnovni uvjet koji stoji između Bosne i Hercegovine i daljeg procesa integracije u EU, a to je presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci, koja zahtijeva izmjene Ustava Bosne i Hercegovine.
Kaže da postoji nekoliko zabluda po tom pitanju.
– Prije svega, presuda Sejdić – Finci govori o pravu pojedinca, građanina da bude biran na sve pozicije u zemlji bez diskriminacije. Njegovom prirodnom pravu da ne bude politički diskriminiran zbog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona ne govori o pravima nacionalnih manjina niti o jednakopravnosti konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ona govori samo o tome da svi ljudi trebaju biti jednaki pred ustavom i zakonom. Dakle, to je vrlo jednostavna presuda. Ono što njeno provođenje čini kompliciranim jesu pokušaji da se raznim vrstama matematičkih formula održi postojeća diskriminacija na drugačiji način, što je utvrdio i zadnji izvještaj Vijeća Europe – kazao je Komšić.
Smatra da takvim pokušajima podršku ne bi trebali davati predstavnici EU ili pojedinih država članica.
– Ono što nama treba jeste podrška EU i njezinih država članica osnovnim vrijednostima na kojima se temelji ujedinjena Europa, a ne podrška pojedinim političarima ili politikama – naglasio je.
Dalje je naveo da je sljedeća je velika zabluda da Bosna i Hercegovina predstavlja stolicu s tri noge, u našoj se regiji to zove “tronožac”, i da samo takva može biti stabilna.
– Međutim, pored tri “konstitutivna” naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata, tu je i četvrta skupina onih koji se izjašnjavaju drugačije. Ljudi iz mješovitih brakova, oni koji se ne žele odreći svoga višestrukog, građanskog identiteta, zatim pripadnici nacionalnh manjina koji se svi skupa označavaju jednim ružnim terminom “ostali”, kao da ne pripadaju državi i društvu u kojem žive. Presuda Sejdić – Finci upravo govori o sukobljenosti dva filozofska koncepta, koncepta Ustava BiH iz Daytona / Pariza koji je zaustavio rat, a koji Bosnu i Hercegovinu isključivo vidi kao “tronožac” s jedne strane, is druge strane koncept ljudskih prava i sloboda, jednakosti svih građana, koji zahtijeva europska budućnost Bosne i Hercegovine – kazao je Komšić.
Ocijenio je da je borba između ova dva koncepta, i između političkih stranaka s različitim interesima razlog stagnacije Bosne i Hercegovine na europskom putu u trenutku kada imamo najpovoljniju situaciju u okruženju, i dobre odnose sa susjedima nakon dugog niza godina.
– Na kraju želim poručiti da EU treba biti dosljedna svojim zahtijevima i od Bosne i Hercegovine ne tražiti drugačija rješenja od onih koja bi bili spremni prihvatiti u svojim zemljama članicama. Nama ne treba “tronožac” već moderno dizajnirana europska stolica u kojoj će se svatko osjećati udobno. Očekujem da u Bosni i Hercegovini podržavate vrijednosti na kojima počiva Europa, a ne pojednačne lidere. Samo na taj način možemo ohrabriti građane naše zemlje da nastave vjerovati u europsku budućnost i samo uz takvu podršku institucije naše zemlje mogu ozbiljno ući u novu fazu procesa europskih integracija. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je posvećeno podršci reformama koje će dovesti do kandidatskog statusa BiH u EU. To je naš vanjskopolitički prioritet – rekao je Komšić.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić prisustvovao je i svečanom ručku koji je u čast predsjednika zemalja Zapadnog Balkana, sudionika sastanka u Brdu kod Kranja, priredio slovenski predsjednik Borut Pahor.
(FENA)
wpDiscuz