Priča o Afganistanu je teška, složena i dugo traje. Ahatović smatra da je Vlada u Kabulu kriva za pad Afganistana u ruke talibana.
Vlada u Kabulu nije adekvatno odgovorila na talibansku prijetnju koja već duže vrijeme stoji kao jedan neriješen problem. Mislim da je prije svega odgovornost na Vladi u Kabulu, zatim i na Međunarodnoj zajednici koja nije uspjela za sve ovo vrijeme da uspostavi samoodrživu vlast u Afganistanu koja bi uspjela u suštini da savlada ovu prijetnju koja se sad nadvija nad Afganistanom u vidu nove talibanske vlade.
Na pitanje, zašto afganistanske snage nisu pružile veći otpor talibanima, Ahatović kaže da je tu jedan konglomerat faktora zbog čega nisu.
Prije svega, radi se o zemlji koja je vrlo zatvorena, konzervativna, koja se bazira na tradicionalnom, plemenskom, vjerskom uzusu ponašanju. Preko 85 posto stanovništva apsolutno nije imalo dodira sa novim vrijednostima koje bi uspostavljala nova vlast od 2001. godine. Dakle, svega 30-ak posto Afganistanaca je informatički pismeno, ostali se u suštini obrazuju po mektebima, po medresama, gdje talibani imaju najveći uticaj. Zbog toga su toliko popularni, zbog toga otpora na kraju nije ni bilo. Brojne provincije u Afganistanu talibani su zauzeli gotovo bez borbe, tamo gdje su naišli na otpor, imali su žestoke gubitke i dugo su u suštini prevladavali te probleme koje su pravile uglavnom afganistanske specijalne snage koja je obučavala američka vojska.
Iako je tu bila prisutna američka vojska, sa najnovijom i najnaprednijom vojnom tehnikom, Ahatović dodaje da talibani nisu porazili najnoviju i najnapredniju tehniku zato što ona nije ni upotrijebljena.
Većina te tehnike je već izašla iz Afganistana, negdje krajem jula, početkom augusta, dosta te tehnike je otišlo za Uzbekistan i ostale zemlje u okruženju, nešto su zauzeli i talibani. Što se tiče naoružanja i vojne tehnike koja je ostala iza vladinih snaga, to su naravno talibani uzeli, međutim, ne radi se to o nekoj specifičnoj visokosofisticiranoj opremi, to je uglavnom lahkopješadijsko naoružanje, to su oklopna vozila koja su bila donirana, dostavljena ili kupljena od strane SAD-a i ostalih zemalja NATO-a koje su tu bile u misiji. Ovdje se radi prije svega o jednom pokušaju socijalnog eksperimenta gdje je u suštini jedno tradicionalno društvo trebalo uvesti neki novi set vrijednosti, to se nažalost nije desilo za 20-ak godina koliko je to trajalo sve skupa. Mislim da su ambiciozno postavljeni ciljevi, ciljevi u vojnom, političkom, sociološkom smislu nisu ispunjeni, a nisu redefinirani tokom godina. Sve one greške koje su pravile prethodne administracije SAD-a, sada su došle na fakturu i na naplatu Bidenovoj admistraciji.
Ahatović smatra da je odlazak američke vojske iz Afganistana za geopolitičke odnose u tom dijelu svijeta znači stvaranje još jednog prostora gdje će terorističke organizacije moći da uspostave neku vrstu svoga uticaja.
To za Sjedinjene Američke Države nije prihvatljivo, međutim, to su ratovi koji nemaju kraja, taj rat nije imao cilja, 820 milijardi dolara taj rat je koštao američke porezne obveznike, samo su 80 milijardi dolara dali za uspostavu afganistanske vojske, od sistema vojnog obrazovanja, vojne infrastrukture, do vojne opreme. Dosta novca je potrošeno, u suštini, na kraju rezultat vidimo kakav je. Prema tome, administracija predsjednika Bidena je vrlo hrabro završila misiju SAD-a u Afganistanu, iako je Trumpova administracija najavila povlačenje još prošle godine za maj 2021. godine. Mislim da su tu pred Washingtonom bila dva izbora, da li nastaviti vojno involviranje u Afganistanu i trošiti nova sredstva ili jednostavno se povući, završiti tu priču s obzirom da u sigurnosnom smislu Amerika ima sada daleko bolje uređen sistem i teško će se moći ponoviti napadi kao 11. septembra, mada naravno nikada nije isključeno da se takvo nešto ponovo desi – smatra Ahatović.
Dodaje da građanski rat u Afganistanu sasvim sigurno neće prestati.
Komandanti afganistanske vojske na nižim nivoima komandovanja nisu se predali, oni su jednostavno ostali bez podrške. Jedan video ovih dana kruži socijalnim mrežama gdje se vidi da talibani streljaju dvadeset pripadnika afganistanskih specijalnih snaga koji su im zaista zadavali velike probleme, i oni su im bili jedina prepreka da se ovo brže odvija nego što se odvijalo, tako da su oni sada po Pakistanu, Uzbekistanu, po okolnim zemljama, i sad se prikupljaju, regrupišu, traže nove sponzore da se vrate u Afganistan, u suštini, da započnu borbu protiv talibana. Dakle, ono što su talibani bili za nekadašnju vladu u Kabulu, sada će ostaci one vojske koja je ostala iz Afganistana biti za neku novu talibansku vladu – kazao je, između ostalog, vojni analitičar Nedžad Ahatović, gostujući u Vijestima u 7.
(Ismar Imamović)
Video pogledajte OVDJE.
wpDiscuz
