Štrbac: Dugo postoji crno tržište ratnih dokumenata

“Naravno, nije to kao na buvljaku gdje idete negdje i tražite svašta, ali mnogi ljudi imaju razne dokumente, bilo da su video, fotografije, audio snimci iz rata”, rekao je Štrbac dodavši kako ga najviše zanima dokumenata iz rata devedesetih, ali da ima i onih vezanih uz Drugi ili Prvi svjetski rat.

Komentirajući pisanje nekih beogradskih medija da proustaške organizacije kupuju dokaze vezane uz ustaški koncentracijski logor Jasenovac kako bi ga uništili, Štrbac je istaknuo kako je za Hrvate Jasenovac rak-rana u njihovoj povijesti i najcrnja mrlja koju imaju i još uvijek imaju.

Rekao je da ne postoje otvorena tržišta poput buvljaka ili slično za takve dokumente, ali da tržište postoji i svatko koga zanimaju neki dokumenti i dokazi mogu ih saznati.

“Mnogi su znali što zanima žVeritasž, mene i moje suradnike, i tako smo došli do tih dokumenata. Naravno, to ima svoju cijenu i nagađa se kao i u svakoj trgovini. Ima tu smicalica, dogovaranja, dogovaranja, krivotvorenja, prodaje raznih dokumenata, svega ima”, kaže Štrbac.

Podsjetio je da Hrvatska ove godine predsjeda Međunarodnim savezom sjećanja na holokaust, što je poseban apsurd.

“I Srbija je članica te asocijacije. Efraim Zurof kritizirao je kako Hrvatska, koja negira zločine u Jasenovcu i genocid nad Srbima, Romima i Židovima, uopće može predsjedati. Ali zanimljivo je da se predsjedavajući svake godine bira jednoglasno, što znači da je i Srbija ove godine glasovala za predsjedavanje Hrvatske”, dodao je Štbac.

Navodeći da bi prva sjednica te institucije trebala biti održana u ožujku ili travnju u Dubrovniku, Štrbac ističe da s nestrpljenjem očekuje što će biti na dnevnom redu.

“Pretpostavljam da će Hrvatska opet pokušati prežvakati neke teme koje se tiču ​​negiranja nekih očitih činjenica o stradanju za vrijeme Pavelićeve NDH, prvenstveno Srba. Teže im je negirati stradanje Židova, što se često može čuti iz izjava njihovih vođa”, rekao je Štrbac.

Na pitanje mogu li kupnjom i uništavanjem dokaza spriječiti istinu i izvršiti reviziju Jasenovca, Štrbac navodi da je nakon toliko vremena od Drugog svjetskog rata malo toga ostalo skriveno, pa čak i od rata devedesetih, a kamoli rata četrdesetih godina.

“Međutim, uvijek se može pronaći dokument iz tih privatnih arhiva. Iako se ne bavimo direktno Drugim svjetskim ratom, ljudi i dalje zovu i dolaze k nama u ŽVeritasuž da predaju neki dokument iz svoje privatne arhive, a žVeritasž to šalje u Muzej žrtava genocida”, kaže.

Štrbac navodi primjer pisma jednog Srbina iz Bosanskog Grahova koji ga je zamolio da provjeri za 15 njegovih rođaka nalaze li se na popisu žrtava Drugog svjetskog rata, o kojem se često govori i koji se sada revidira.

Prema njegovim riječima, taj čovjek je isticao da su mu rođaci četnici.

“No, na moje iznenađenje i razočarenje, nitko od njih nije bio na tom popisu. A on kaže da je samo u njegovom selu bilo najmanje 60 takvih ljudi koji su bili s četnicima ili u četnicima, koji su bili žrtve ustaša”, rekao je Štrbac.

Dodaje da je Grahovčanin izvukao logičan zaključak – koliko je takvih sela u BiH, Lici, Dalmaciji, cijeloj Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji koja nisu popisana.

Dakle, dodao je Štrbac, svi oni koji su bili, kako kažu, suradnici okupatora i kvislinga, nisu ni popisani po posebnom nalogu 1964. godine /tadašnje jugoslavenske komunističke vlasti/.

“I sada preko Muzeja žrtava genocida pozivaju sve da se jave. Mi smo tog čovjeka uputili, ima čak i obrazaca za popunjavanje”, rekao je Štrbac.

Posebno ukazuje na manipulacije žrtvama Jasenovca – bilo da ih je tamo stradalo 700.000 ili 83.500, koliko ih je na službenom popisu u Jasenovcu, ili oko sto tisuća, koliko je do sada prikupio Muzej žrtava genocida.

“To su zanimljive teme, tim više što Hrvatska sada predsjeda ovim savezom sjećanja na holokaust”, rekao je Štrbac.

Međunarodna alijansa za sjećanje na holokaust podržala je nominaciju Hrvatske da ove godine predsjeda organizacijom, unatoč tome što neki kažu da Hrvatska nije učinila dovoljno da se suprotstavi povijesnom revizionizmu u pogledu zločina iz Drugog svjetskog rata.

Međunarodni savez za sjećanje na holokaust okuplja vlade i stručnjake za jačanje, unapređenje i promicanje obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu diljem svijeta.