“BiH treba više od perspektive pristupa EU kako upravo mladi ljudi ne bi pali u potpunu beznadežnost i počeli strahovati da će zauvijek ostati izolirani od ujedinjene Europe, kako bi znali u kojem pravcu ide pravna država da bi na temelju toga mogli mjeriti vlastite političare. Brojni od tih političara uopće nemaju želju da pristupe EU jer bi time bila ugrožena njihova vlast. Oni zlupotrebljavaju Dejtonski mirovni sporazum, ušančeni su u tom državno-pravnom labirintu kako bi obranili vlastite ekonomske interese “, piše austrijski Die Presse.
“BiH treba nove ideje. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koristi aktualne socijalne prosvjede kako bi ponovo tražio podjelu zemlje. No samo podjela zemlje ne bi pomogla u rješavanju problema korupcije i sive ekonomije koji su također jako prisutni iu Republici Srpskoj. Ta (podjela) bi kleptokratijske strukture samo postavila na novi državnopravni razinu, “navodi Die Presse i zaključuje:” SAD, EU i drugi međunarodni akteri moraju se podsjetiti da su nekoć preuzeli odgovornost za zemlju. I Beč bi mogao dati ideje jer ministar vansjkih poslova je najavio da će posebnu pažnju usmjeriti na jugoistočnu Europu. Vanjski igrači bi mogli samo asistirati. I ljudi u BiH bi se morali usuglasiti oko rješenja bez obzira koliko je to teško. Sa neriješenim unutarnjim problemima put za EU ostaje blokiran. ”
Obamrla u hladnom miru
Protestima u BiH bavi se i švicarski Neuer Zuercher Zeitung: “BiH je na Zapadu godinama opterećenje.Umor, zbunjenost ili sasvim jednostavno nezainteresiranost obilježavaju raspoloženje u europskim glavnim gradovima kada je riječ o brojnim neriješenim problemima ove višenacionalne zemlje. Teško da više i jedan političar iz međunarodnih krugova gleda u pravcu Sarajeva. Teško da se više i jedan državnik još može motivirati za posredovanje u pregovorima u državi koja se čini da je obamrla u hladnom miru. Pri tome se to zapadnim političarima ne može zamjeriti. Brojni pokušaji da se izgradi most između neprijateljskih strana u BiH su propali od okončanja rata 1995. godine.
List piše da protesti u BiH do sada nemaju strogo etnički znak, odnosno bazirani su na socijalnim problemima i nepotizmu u zemlji, ali da su vladajući političari već pokušali im daju etnički znak i da raspire strah od druge etničke grupe: “Riječ je o zajedničkoj karakteristici bosanskih političara da svaku formu javne kritike refleksno skreću na nacionalistički teren. Za to loše stanje je krivac i Dejtonski sporazum, koji je nastao tijekom pregovora uz posredovanje SAD-a i sudjelovanje EU. Tako je u Dejtonu institucionalizirana i utvrđena etnička podjela. Za bosansku političku elitu je to ugodno. Ona za dugotrajnu krizu stalno može kriviti ustroj koji je nametnut izvana. To da stanovništvo više ne želi prihvatiti taj izgovor budi nadu “, piše Neuer Zuercher Zeitung.