Prošlo je više od godinu dana od kada je na UNESCO-ovu summitu u Istanbulu donesena odluka o upisu stećaka na listu svjetske kulturne baštine. Podsjećamo, na listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih su 22 na teritoriju BiH, po tri su na području Srbije i Crne Gore, a dvije na teritoriju Hrvatske. Euforija je trajala kraće nego što se očekivalo, stećci su pali u treći plan, a politička prepucavanja i raznorazne afere ponovno zauzele medijsku scenu, piše Večernji list BiH.
Dosta pozitivnoga
O stećcima se malo govorilo i na godišnjicu upisa, a znatiželja što je proglašenje svjetskom baštinom donijelo stećcima, odvela nas je do Stoca gdje je Ante Vujnović, ravnatelj JU “Radimlja”, na postavljeno pitanje kazao: – Mi možemo reći kako nam je UNESCO u proteklih godinu dana donio mnogo pozitivnoga. Naravno, ne možemo to mjeriti s nekim drugim destinacijama u svijetu koje su pod UNESCO-ovom zaštitom. Obje naše nekropole koje su se našle na listi, Radimlja i Boljuni, bilježe porast broja turista. Nekoliko mjeseci prije uvrštenja na listu, uz Radimlju, preuzeli smo i održavanje Boljuna. Tako smo prošle godine u više navrata kosili i čistili nekropolu, što smo nastavili i ove godine pa je i ta nekropola spremna za posjetitelje. Boljuni sada imaju prošireno parkiralište i sanitarni čvor. Udruga građana “Neveš”, čije je sjedište u Boljunima, u suradnji s Općinom Stolac, proširila je prilaznu cestu i ogradila nekropole. I mi smo se pridružili te zajedničkim snagama radimo na promociji stećaka – kaže Vujnović te na upit tko su posjetitelji nekropola, studenti, namjernici…, nastavlja: – Iskreno, najmanje je onih koji bi tu trebali dolaziti – studenta povijesti, studenata povijesti umjetnosti, arheologije…, koji bi mogli provesti dane proučavajući sve ono što je isklesano na stećcima. Studenti koji dolaze su slučajni posjetitelji. Evo, recimo, imali smo dva autobusa, jedan s gostima iz SAD-a, a drugi iz Češke. Uspjeli smo sklopiti sporazum s agencijom “Atlas” iz Dubrovnika koja će ove sezone dovesti ukupno dvadeset skupina. Dakle, posjetitelji su raznovrsni, uglavnom uobičajeni turisti.
Što prvo pitaju?
Prvo je pitanje iz kojeg su stoljeća stećci, drugo jesu li tu rađeni, pa tko su bili pokojnici, tko klesari. Zatim obično pitaju koliko stoji izrada stećka, koliko ih ima u općini Stolac. Stećci ih stvarno zanimaju. – Što im odgovorite kada pitaju koliko stoji izrada stećka?
– Nismo se time konkretno bavili, ali imam prijatelja koji je bio angažiran na projektu izrade stećka. Rekao mi je kako samo sirovina za stećak od pet tona stoji oko 6000 eura, bez klasične obrade, bez izrade figura, natpisa i ostalog, tako da se može reći kako je cijena od 20 do 30.000 maraka. Skupi su.
– Stječe se dojam da su sjajni Boljuni u sjeni Radimlje zahvaljujući Maku Dizdaru?
– Boljuni su stećcima najbogatija nekropola u Stocu, 274 stećka, 130 više nego u Radimlji, zatim imaju najviše natpisa, čak 19, dalje su od prometnice, teže je do njih doći, dok Radimlju vidi svatko tko dolazi u Stolac ili odlazi iz njega.
wpDiscuz