Predsjednik Bashar al-Assad bit će na čelu Sirije i sljedećih 12 mjeseci. Nekadašnja prva dama Hillary Clinton bit će izabrana za prvu američku predsjednicu. Do kraja 2016. godine kancelarka Angela Merkel neće više držati kormilo Njemačke, a građani Velike Britanije ipak će se prikloniti Europskoj uniji.
To su neke od prognoza za 2016. godinu koje su istaknuli stručnjaci i komentatori uglednog “Financial Timesa”, a svoje viđenje događaja u idućih 12 mjeseci prezentirali su i predstavnici Centra za preventivne akcije, što procjenjuju globalnu sigurnost, zatim čelnici humanitarnih organizacija, poznatih banaka…
Britanski dnevnik prognozira da bi kancelarki Merkel mogle presuditi lokalne vlade, koje se ne mogu nositi s golemim brojem izbjeglica. Njihova pobuna mogla bi zasjeniti ovacije kojima je krajem godine CDU nagradila Angelu Merkel, pa bi ta stranka mogla dovesti u pitanje poziciju moćne kancelarke, prognozira Gideon Rachman.
Predsjedničke izbore u SAD-u obilježit će nagli preokreti, a utrka će biti tijesna i prilično neugodna. Republikanac Ted Cruz narugat će se Hillary Clinton zbog “karakternih nedostataka i slabosti koje pokazuje neprijateljima Amerike”, ali će ona ipak odnijeti tijesnu pobijedu, prognozira FT.
Velika Britanija i dalje će biti članica Europske unije, a građani ovu odluku neće donijeti zbog entuzijazma nego će, piše list, prevladati urođeni zdravi razum. Iako su mnogi sumnjičavi, Jonathan Ford siguran je da će Jeremy Corbyn na kraju ove godine biti lider Laburističke stranke u Velikoj Britaniji.
Lani samo jedna pogrešna prognoza
I brazilska predsjednica Dilma Rousseff ostat će na čelu te zemlje do početka Olimpijskih igara iako će joj potpora slabjeti.
“Financijal Times” navodi kako su prošlogodišnje prognoze njihovih stručnjaka uglavnom bile točne, primjerice, Ed Crooks pogodio je da će padati cijena nafte, a Clive Cookson pisao je kako će ebola biti eliminirana iz zapadne Afrike do kraja 2015. godine, dok je Gideon Rachman među rijetkima prognozirao da Vladimir Putin neće nastaviti s aneksijom teritorija u Ukrajini i Europi.
Lani je zabilježena samo jedna pogrešna prognoza, dok su neki događaji “bili izvan imaginacije” poput ruske akcije u Siriji ili izbjegličke krize u Europi.
Prema prognozama Centra za preventivne akcije, 2016. godina bit će vrlo nemirna. Na listi zemalja u kojima je “velika vjerojatnost” za nemire jesu Sirija, pa Libija, Izrael i Palestina, Turska, Egipat, Afganistan i Irak. Centar je “umjerenu vjerojatnost” za nemire povezao sa Sjevernom Korejom, ali i Europskom unijom.
Kao razlog je navedena “politička nestabilnosti u zemljama EU-a zbog preljeva izbjeglica i migranata, više građanskih nereda, izolirani teroristički napadi protiv izbjeglica i migranata”.
Duga je lista zemalja uz koje stoji “umjerena vjerojatnost” za nemire, a na njoj su još i Meksiko, Pakistan, Libanon, Ukrajina, Jordan, Jemen, Nigerija, Rusija, Južni Sudan, Mianmar, Venezuela i Kongo, prenosi “Independent”.
I Saxo Banka je objavila svoju listu prognoza za sljedeću godinu, a neke su opisane kao šokantne i odnose se na različita tržišta i države. Specijalizirana banka za online trgovanje i ulaganje prognozira da bi cijena nafte mogla drastično porasti na 100 dolara za barel, a ruska rublja mogla bi ojačati za 20 posto u odnosu na dolar.
Vrijednost eura “skače” na 1,23 dolara. Prema tim prognozama, srebro će postati glavni plemeniti metal i planiran je oporavak od oko 33 posto. Industrija će, naime, povećati potražnju za tim metalom dok jačaju trendovi za smanjenjem emisija ugljikova dioksida, posebno zbog upotrebe srebra u proizvodnji solarnih ćelija.
Oporavak tržišta
– Apsolutno je moguć značajan oparavak srebra u 2016. godini – istaknuo je za Slobodnu Dalmaciju ekonomist dr. Branimir Lokin, koji objašnjava:
– Stvoreno je, naime, novo tržište i imamo ‘boom’ sa solarnim ćelijama. Proizvođači srebra su zaostajali za ulagačima u solarne ćelije i došlo je do raskoraka, što je, vjerojatno, podignuti cijenu srebra. Više desetljeća nije ulagano u rudnike srebra i sada odjednom dolazi do zaokreta, a to tržište, kako se to kaže, registrira.
Od Davora Žica, direktora marketinga u Auro Domusu, najvećoj privatnoj kompaniji specijaliziranoj za trgovinu i proizvodnju plemenitih metala, čujemo kako sada jedan gram zlata vrijedi kao 70 grama srebra.
– Cijene nakita od zlata i srebra su blizu. Kada su u pitanju investicijski metali, cijena zlata je oko 32 eura za gram, a srebra oko 0,4 eura. Što se tiče investicija, kod nas srebro nije toliko atraktivno kao zlato. Na zlato se ne plaća PDV ni drugi porezi, dok se kod srebra plaća porez i to ga čini manje atraktivnim na tržištu Hrvatske.
Ipak, zbog niže cijene postoji određeni broj upita. U sljedećoj godini u Hrvatskoj očekujemo povećanu prodaju i zlata i srebra za 20 do 25 posto. Srebro još, dakle, nije atraktivno u Hrvatskoj, ali vjerujemo da će porasti potražnja za tim metalom – naglasio je Žic.