“Političari su se usredotočili na to kako južnu Europu natjerati na štednju i reforme. No, demokracija podnosi samo ograničenu mjeru rezova i to je premalo za uspjeh”, rekao je u intervjuu za slovensku Mladinu američki ekonomist Joseph Stiglitz, predavač na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Stiglitz je bosanskohercegovačkoj javnosti poznat zbog optužbi od strane sarajevskih medija kako je zapravo on jedan od glavnih ideologa HERE.
“Svjetskom gospodarstvu prijeti čitav niz opasnosti. Najviše me brine Europa, kojoj prijeti druga recesija u kratkom razdoblju. Idućih nekoliko godina bit će doista teške”, navješćuje Stiglitz. Upozorava da će se okolnosti zbog mjera štednje dodatno pogoršati.
Ugledni ekonomist za Mladinu je rekao da ne vidi svijetlo na izlazu iz tunela. Bijes i nezadovoljstvo u državama pogođenim krizom nastavljaju rasti. “Zbog gospodarskog nazadovanja prihodi od poreza su manji od planiranih, a socijalna davanja rastu. Posljedica je da nije moguće uštedjeti koliko se planira”, smatra Stiglitz i dodaje da briselska metoda pojačane štednje neće uroditi plodom jer na svijetu nema primjera da se bolesna država oporavila smanjivanjem plaća, mirovina i socijalnih transfera.
“Mogućnost da se teškoće riješe s dodatnom štednjom su gotovo nikakve”, tvrdi Stiglitz, bivši glavni ekonomist Svjetske banke.
Države bi, po njegovu mišljenju, morale povećati, a ne smanjivati potrošnju. “Proračunski deficit ne raste ako se povise porezi. U tom slučaju gospodarstvo uloženi novac višestruko oplodi. Mislim na uvođenje poreza na financijske transakcije o kojem razmišljaju u Njemačkoj i nekim drugim državama. Osim toga bi Europska investicijska banka lako odobrila više zajmova malim i srednjim poduzećima, ali su mnoge banke “zatvaraju slavinu”.
Stiglitz smatra da je prilikom uvođenja eura prevladalo uvjerenje da je za njegovu opstojnost dovoljna financijska disciplina, iako “nije tako”. Naime, tumači, prije krize Španjolska i Irska imale su proračunski višak, a zaduženost obiju država bila je niska. “Nedostaje oruđe kojim bi se nosili s krizom”, kaže Stiglitz.
“Povjerenje u kapitalizam, koje se temelji na financijskim tržištima, se rasulo. Financijska kriza dokazala je da taj model ne djeluje. U SAD-u su se sumnje pojavile već prije krize, jer tamo razlike između bogatih i siromašnih već dugo rastu. Prosječni prihodi radnika danas su niži nego 1968. godine. To nije prihvatljivo i dopušta samo jedan zaključak: kapitalizam koristi samo uskom krugu ljudi”, rekao je Stiglitz za Mladinu.
bankamagazine.hr