Utorak, 23 travnja, 2024

SRCE NAŠEG NARODA: Lujanovićeva je primjer kako se vodi briga o svom narodu i svojoj zemlji

Must Read

U srijedu navečer u prepunoj Galeriji kraljice Katarine Kosače održano je predstavljanje knjige „Srce zemlje“ autorice Glorije Lujanović. O knjizi su, pored autorice, govorili redoviti profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Miroslav Palameta, dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić i ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja, a moderatorica je bila dr. sc. Anita Milićević. Glazbom su večer upotpunile Maja Kožul na flauti i Ana Kožul na klaviru, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Bitan orijentir hrvatske nacionalne samosvijesti

„Premda je mlađa od moje kćeri, imam dojam da Gloriju oduvijek znam. Pored kazališta i općenito kulture, druga tema koja nas je povezala bilo je hrvatsko nacionalno pitanje u BiH. Bio sam začuđen i oduševljen da netko njenih godina ima tako zrela politička razmišljanja i takav stupanj nacionalne osviještenosti“, rekao je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja.

„Iz perspektive Hrvata u BiH, naroda kojem se želi nametnuti osjećaj kolektivne krivnje kako bi mu se potom lakše dokinula ustavna, politička, kulturna i svaka druga nacionalna prava, kako bi ga se odvojilo od sebe i vlastite zemlje, kako bi ga se asimiliralo i raselilo, iz te perspektive ova se knjiga može i treba smatrati jednim od bitnih orijentira i svjetionika hrvatske nacionalne samosvijesti i opstojnosti u BiH. Iako nije pisana s tom namjerom, iako je intimni esejističko-lirski zapis jedne mlade autorice o vlastitom identitetu i drami pripadanja zemlji i narodu ̶ zapis, u isto vrijeme i duboko autentičan i visoko estetiziran ̶ i upravo zato što u ovoj knjizi nema ni pamfletizma, ni nacionalne patetike, ni površnog aktivizma ni samodopadne autoviktimizacije, a upravo zato što ima empatije i za one druge koje smatramo odgovornima za naše patnje i stradanja, ova knjiga može i treba biti primjer kako se vodi briga o svom narodu i svojoj zemlji. I koliko ljubavi i žrtve treba utkati u tu brigu“, zaključio je Vukoja.

Kolektivna rana, zajednička patnja i bol

Dražen Barbarić u svome je izlaganju istaknuo kako je u bosanskohercegovačkom narativu „problem što se hegemonijsko institucionalizirano pamćenje prošlog rata istaklo kao mitološka struktura“.

„Mit krade smisao, mit iskrivljuje, mit stvara nepovijesne kategorije, ritualima naturalizira, radi ekonomizaciju. Ratni sukobi i traume provučene kroz prizmu mitske strukture moraju proizvesti gnjev, bijes, fatalizam onih koji su njime isključeni“, kazao je Barbarić, dodavši kako „Gloria Lujanović upija tuđu zakopanu bol i naraciju i artikulira u tijekove pamćenja, a na nama je hoćemo li ih institucionalizirati i ugraditi u kolektivni DNA“.

„Ova je knjiga bačena rukavica u lice objema sustavima kolektivnih pamćenja – onome što negira i čeka demografsko odumiranje Hrvata i onome, koji je mnogo važniji, koji će pokazati je li dosegao razinu političke zrelosti. Prije i poslije ove knjige od sada vrijedi horkheimerovska matrica: tko ne želi pričati o Križančevom selu, Lašvanskoj dolini, Travniku, neka zašuti o Ahmićima, Stupnom Dolu i Heliodromu“, naglasio je Barbarić.

Najekspresivnije hrvatsko pjesničko ostvarenje na temu rata

„Čitajući knjigu ‘Srce zemlje’ odmah sam prepoznao moćnu i uvjerljivu poeziju, beskrajno različitu od sterilnog stihotvorstva tako čestog u literarnoj zbilji. To su stihovi nabijeni munjinom koja će vas protresti i potresti, dušu vam i tijelo dignuti. Empatija je svakako bila preduvjet autoričine duboke predanosti u potrazi za istinom, u opiranju i borbi općeg ignoriranja, koje je samo podmukliji i oporniji oblik progona već prognanih. Ciklus pjesama iz knjige ‘Srce zemlje’ može se uvrstiti među najekspresivnija hrvatska pjesnička ostvarenja na temu posljednjeg rata na ovim prostorima“, rekao je Miroslav Palameta.

Autorica Gloria Lujanović zahvalila se svima koji su radili na knjizi, svojim roditeljima koji su joj bili podrška, a prvenstveno žrtvama rata koji su je pustili u njihove domove i podijelili svoju bol s njom. Pročitala je „Srce zemlje“, programatsku pjesmu ove knjige nakon čega je uslijedio ogroman pljesak prisutnih koji su bili duboko dirnuti pročitanim stihovima.

Knjiga „Srce zemlje” izišla je u nakladi Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i Naklade OceanMore iz Zagreba. Intimna je to ispovijest o stradanjima hrvatskog naroda u Srednjoj Bosni, knjiga koja je dugo nastajala kao iskaz iscrpnog, predanog i dosljednog bavljenja ratnim stradanjima, ratnim zločinima i ratnim traumama. Planirane su promocije u Zagrebu i Srednjoj Bosni./HMS/

0 0 votes
Article Rating
- Advertisement -

3 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

3 Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Iz arhive
Iz arhive
1 month ago

Neke od od mnogih kampanja genocidnih ratnih zločina koje je najviše organizovala tzv. srbija: od samoproglašenog projekta ekspanzionističko-ekstremističkog mračnjaštva, takozvanog Načertanje (1884), pokušali su protiv 1-Makedonije (1996), 2-Rumunije (1851), 3-Vojvodine (1991-1995), 4-Mađarske (1856), 5-Crne Gore (2006), a realizirali protiv 6-Slovenije (1991), 7-Albanije (1915), 8-Bugarske (1885.), 9-Bosne (1992-1996), 10-Hercegovine (1991.-1996.), 11-Crne Gore (1918.-1920.), 12-Kosova (1915.), 13-Makedonije (1944.), 14-Hrvatske (1991.-1995.), 15-Kosova (1996-1999), 16-Vojvodine(2016).

Anonymous
Anonymous
1 month ago

KNJIGA SRCE ZEMLJE TREBALA BI BITI OBAVEZNA LEKTIRA ZA SREDNJOSKOLCE ,DA JE SVI PROCITAJU .

kosorka
kosorka
1 month ago
Reply to  Anonymous

ovaj iz arhive opet samo srbi sprzena duso znate vi sve nemoj te svijea djela lijepit drugima.nema mira u dusi. proklinjem te hrvatska zemljo sto gazis krscanstvo sto prodade hrvate u bosni kadijama 500 godina su nas tlacili i ubijali prokleta hrvatska zemljo stidi se ako imas obraza.

Последний

Francuska: gradonačelnik blizak krajnjoj desnici uveo policijski sat za djecu mlađu od 13 godina

Gradonačelnik Béziersa, na jugu Francuske, izjavio je u utorak kako je uveo policijski sat za djecu mlađu od 13...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -
3
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x